Organizacioni odbor za obilježavanje 20. jula, dana sjećanja na atne zločine sa elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane, ove godine organizira niz sadržaja koji imaju za cilj da afirmišu kulturu pamćenja, među kojima je i naučni skup „Masovna ubijanja Prijedorčana – primjer Korićanske stijene“.

- Dug je spisak mjesta u kojima su zločinci realizovali svoje genocidne namjere. Činjenica da i danas tragamo za tijelima ubijenih i klanjamo dženaze govori o razmjerama i svireposti zločina - kazao je zamjenik reisul-uleme dr. Enes-ef. Ljevaković.

Ovom prilikom je poručio da zločine ne treba pripisivati bilo kojem narodu, nego režimu, nalogodavcima i izvršiocima.

- Vjerujemo da ideja bosanskohercegovačkog komšiluka može biti revitalizirana na dobrobit svih koji žive na ovim prostorima. To treba biti naše opredjeljenje - istakao je dr. Ljevaković.

Skup je održan danas u Bošnjačkom institutu u Sarajevu, na kojem su govorili eminentni stručnjaci koji aktivno govore i pišu o ratnim zločinima na području Prijedora i Bosanske Krajine, kao i cijele Bosne i Hercegovine.

- Bosna i Hercegovina je zadnjih 30 godina suočava sa jednim jakim udarom izvan njenih granica, a mi taj udar iz godine u godinu osjetimo i trpimo. On je žestoko počeo 1992. godine, a genocidna namjera je kulminirala u Srebrenici. To, međutim, ne isključuje činjenicu da je tokom agresije, svih tih godina bilo provođenje genocida u cijeloj zemlji - rekao je ovom prilikom Mehmed Pargan, savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića.

Značajnom je ocijenio činjenicu da struka govori o počinjenim zločinima.

- Time se dokazuje na koji su način počinjeni zločini i udruženi zločinački poduhvati u Bosni i Hercegovini, čime se ulazi u fazu dokazivanja da je genocid izvršen i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, te da je riječ o jedinstvenom projektu genocidne namjere na ovom prostoru - istakao je Pargan.

S obzirom na to da je Organizacioni odbor donio odluku da će ove godine poseban fokus obilježavanja 20. jula staviti na masovnu grobnicu Korićanske stijene, tema ovog naučnog skupa je upravo o toj masovnoj grobnici, koja je jedna od najspecifičnijih grobnica po načinu ubijanja i pokušaja sistematskog, planskog i organiziranog prikrivanja zločina.

- U ovim prilikama nastojimo i poslati poruku o tome da ćemo nastojati da ostane upamćeno ime svakog onog ko je nepravedno ubijen predsjednik Organizacionog odbora muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić.

U stručnom dijelu na naučnom skupu su govorili dr. Mujo Begić (šef područnog ureda Bihać Instituta za traženje nestalih BiH), dr. Muamer Džananović (direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu), dr. Jasmin Medić (naučni saradnik u Institutu za historiju Bosne i Hercegovine), dr. Hikmet Karčić (naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava) i dr. Amir Kliko (viši naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava).

 - Zaista su Korićanske stijene specifične u odnosu na brojne druge masovne zločine. Kada je Prijedor u pitanju danas ćemo govoriti o relativizaciji i pokušaju negiranja zločina, kao i negiranja logora u Prijedoru. Moramo biti svjesni da se mnogo ulaže u negiranje ovog, kao i zločina na sarajevskim Markalama, tuzlanskoj Kapiji - rekao je dr. Džananović.

 Ovaj naučni skup je bio otvorenog karaktera za sve koji na ovakav način žele pružiti podršku kulturi sjećanja i informisati se dodatno o raznim aspektima jednog gnusnog zločina koji se na veoma eklatantan način može vidjeti kroz primjer masovne grobnice Korićanske stijene.

Napominjemo, 20. jula 2024. godine, u Kamičanima kod Prijedora će biti održan komemorativni skup i dženaza za žrtve teškog ratnog zločina sa elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane.

Također, i ove godine će biti održan biciklistički maraton Bihać - Prijedor - Kamičani, a povorka sa tabutima žrtava će krenuti 19. jula 2024. godine iz identifikacionog centra "Šejkovača" pored Sanskog Mosta, preko Sanskog Mosta, Ključa, Bosanskog Petrovca, Bihaća, Bosanske Krupe, Bosanske Otoke, Bosanskog Novog, Prijedora i na kraju dolaska u Kamičane, gdje će im se klanjati dženaza dan kasnije.

(Preporod.info)