U 12 gradova sutra će biti obilježen 8. decembar, za koji je podnesena inicijativa Državnom parlamentu da bude proglašen Danom sjećanja na žene stradale u ratu u Bosni i Hercegovini, kako bi se načinio iskorak u pravcu sklanjanja žena sa margina kolektivnog sjećanja, što bi doprinijelo pomirenju kroz brisanje podjela utemeljenih u ratnoj memorijalizaciji, ali i ostvarivanju ravnopravnosti spolova.

Tokom kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ na glavnom trgu u Prijedoru će sutra, 8. decembra, biti obilježen i Dan sjećanja na žene stradale u ratu. Seida Karabašić iz Udruženja Prijedorčanki “Izvor“ kaže da je tokom rata na području ovog grada ubijeno 266 žena, među kojima i deset djevojčica. Dodaje da se još se traga za 84 žene i djevojčice.

“Ovo je naš apel da se radi na uspostavljanju mira. Još uvijek nisu zacijelile stare rane. Nismo pronašli i dostojanstveno ukopali sve kosti iz prethodnog rata“, kaže Karabašić.

Za majčinim posmrtnim ostacima Redžep Bratić traga više od trideset godina. Prema njegovom saznanju, zapaljena je u jednoj kući u Bešićima kod Kozarca sa još nekoliko civila.

“Srpske paravojne formacije opkolile su kuću. Jedna žena je izašla iz kuće i rekla im da u njoj nema više nikoga, nakon čega su oni zapalili kuću“, kaže Redžep za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Ismet Hopovac je u napadu pripadnika Vojske Republike Srpske na Zecove u julu 1992. godine izgubio sve bliže članove porodice. Njihova tijela je našao pred kućom.

“Ubijena mi je žena Hajra, mati Ajka, sinovi Ibrahim i Adis, koji su imali šest, odnosno osam godina, te brat Hajrudin. Ja sam posijedio za jednu noć. Ovdje niko ne dolazi, niti pita više za to“, kaže i dodaje da je, nakon svega, teško obolio.

BIRN BiH je ranije objavio da Fikret Bačić, kojem je ispred porodične kuće u selu Zecovi kod Prijedora ubijeno 29 članova porodice – majka, supruga i dvoje djece – i dalje traga za njihovim posmrtnim ostacima.

Branko Ćulibrk iz Centra za mlade “Kvart“ Prijedor, koji učestvuju u obilježavanju 8. decembra kao dana stradanja žena tokom rata, podsjeća da se još traga za oko 550 osoba sa područja Prijedora.

“Ovo je suočavanje s onim što se dešavalo, ne samo u Prijedoru, nego i u drugim gradovima u BiH. Kako će se mi sjećati i odnositi prema prošlosti, je način na koji ćemo gledati u budućnost“, kaže Ćulibrk za BIRN BiH.

Iz Inicijative “Mir sa ženskim licem“ kažu da su pokrenuli više akcija za memorijalizaciju stradanja žena i uključivanje žena u opću kulturu sjećanja, te da je obilježavanje 8. decembra samo jedna od aktivnosti.

Ovaj dan će sutra, osim u Prijedoru, biti obilježen u Bijeljini, Tuzli, Banjoj Luci, Sarajevu, Modriči, Bihaću, Mostaru, Bosanskom Grahovu, Zenici, Bratuncu i Višegradu.

“Prema podacima Bosanske knjige mrtvih, u ratu u BiH ubijena je 9.901 žena, što čini 10,31 posto od ukupnog broja stradalih u ratu i 25 procenata civilnih žrtava rata. Njihova imena se rijetko ili gotovo nikako ne nalaze na spomenicima i memorijalima, a sjećanje na njih čuvaju samo članovi porodice ili bliski prijatelji“, navodi se u saopćenju Inicijative “Mir sa ženskim licem“.

Inicijative za utvrđivanje Dana sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH pokrenute su prema Parlamentu BiH u dva navrata – 2014. i 2016. godine. Prvi put Komisija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Parlamenta je razmatrala i odbila incijativu, jer nije postignuta saglasnost o njenom prihvatanju. Kada je inicijativa pokrenuta drugi put, 2016. godine, organiziran je okrugli sto na kojem je ukazano na važnost ustanovljavanja Dana sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH i dogovoreni koraci daljeg djelovanja. Do danas inicijativa nije dobila institucionalnu podršku.

“Inicijativa za utvrđivanje Dana sjećanja na stradanje žena u ratu zahtijeva minimum nematerijalne kompenzacije za sve izgubljene živote žena i djevojčica i sve druge patnje koje su žene preživjele. (…) Ona je samo jedan iskorak u pravcu sklanjanja žena sa margina kolektivnog sjećanja i u velikoj mjeri doprinosi pomirenju u BiH kroz brisanje podjela utemeljenih u ratnoj memorijalizaciji, ali i ostvarivanju ravnopravnosti spolova na širem društvenom nivou“, navodi se u odgovoru Inicijative “Mir sa ženskim licem“ za BIRN BiH.

Jasmin Begić/Detektor.ba