Izdvajamo

 

Europska unija od novembra naredne godine uvodi automatizirani elektronski sistem (ETIAS) za putovanja u šengensku zonu za putnike iz zemalja koje sa Europskom unijom imaju sklopljen bezvizni režim. Novi pravilnik, koji će vrijediti i za građane Bosne i Hercegovine, prvobitno je trebao biti uveden tokom 2022. godine, ali to je odgođeno za 2023.

Vlasnici pasoša 59 od 62 zemlje koje trenutno putuju unutar EU bez viza, od novembra sljedeće godine morat će aplicirati za ETIAS za putovanje unutar unije, bilo da se radi o turističkom ili poslovnom putu ili tek tranzitu kroz EU.

Kako se navodi na službenim stranicama, program ETIAS je namijenjen provjeri putnika koji dolaze iz inostranstva kao odgovor na globalno povećanje terorističkih aktivnosti.

Šta uvođenje ETIAS-a znači za građane BiH?

Građani Bosne i Hercegovine morat će podnijeti zahtjev za ETIAS za ulazak u EU zemlje na kratkoročnoj osnovi, ispod 90 dana, ukoliko putuju u turističke, poslovne, ili medicinske svrhe, ili ako su u tranzitu kroz EU.

Dakle, ukoliko svrha putovanja ne premašuje period boravka koji je građanima BiH dozvoljen bezviznim režimom, za to neće biti potrebno aplicirati za šengensku vizu. Kao ni dosad.

Međutim, građani BiH koji želi ući u Europu na više od 90 dana ili u svrhe koje nisu dozvoljene programom ETIAS morat će podnijeti zahtjev za šengensku vizu.

Građanima BiH se savjetuje da popune ETIAS zahtjev 96 sati prije datuma polaska, kako bi izbjegli bilo kakva kašnjenja ili rizik odbijanja prijave za ETIAS. Sve pojedinosti oko popunjavanja formulara mogu se pronaći na službenoj stranici.

n1

Emil Velić podsjeća da je upravo u Kozarcu obnovljena i svečano otvorena prva džamija u RS-u, zbog čega je dobila naziv "Prva džamija nade", jer su je prije 17 godina otvorili predstavnici Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine i tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. "I ovdje je zanimljivost da je sve urađeno sredstvima građana, a jedna od najstarijih mještanki, Fatima Hadžić, dala je svoju životnu ušteđevinu, čime je zapravo i počela obnova ove 'prve džamije', sada već davne 1999. godine", prisjeća se Sakib Džaferović.