Izdvajamo

BANJALUKA - U Republici Srpskoj nedostaje zanatlija svih zanimanja, možemo slobodno reći da se nalazimo u krizi zanatstva, rekao je Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS.

Istakao je da su u ovoj komori već 2000. godine primijetili da interesovanje za zanate opada te da bi to moglo da predstavlja ozbiljan problem.

"Mladi sve češće žele da budu magistri i doktori, a zanati im nisu privlačni. Radije bi da se žale kako nema posla, nego da se bave ovim zanimanjima", kazao je Bratić.

Dodaje da je to urušilo školstvo, a sa druge strane, manje plate su dovele do nesigurnosti i uticale da danas imamo veliki problem u zanatstvu.

"Danas je teško, ne samo naći nekoga da nauči zanat, već nekoga ko ima volju da se kasnije time stvarno bavi", rekao je Bratić.

Naglašava da su sada svi zanati veoma traženi, a vlada prava pomama za građevincima, tokarima i variocima.

"Često razmišljamo o tome šta se može uraditi da se pokrene interesovanje mladih za deficitarna zanimanja, jer uskoro nećemo imati nikoga da nam zamijeni plinsku bocu. Bilo bi dobro da se napravi ozbiljna reforma već u osnovnim školama, da bi se stvorile pozitivne navike kod onih najmlađih", objasnio je Bratić.

Ljuban Bajić, direktor Građevinske škole u Banjaluci, kazao je da su pri upisu u novu školsku godinu napravili konkurs za četiri zanimanja u dva kombinovana odjeljenja, ali je interesovanje učenika bilo premalo.

"Javilo se svega nekoliko učenika za pojedina zanimanja građevinske struke i nismo mogli formirati odjeljenje", rekao je Bajić.

Dodaje da je ove godine iz škole izašla jedna grupa građevinskih radnika te da je zanimanje srednjoškolaca iz godine u godinu sve manje.

"Nažalost, mladi se ne interesuju za zanate, a tu se lako mogu naći poslovi i plate su zadovoljavajuće, posebno sada, kada je veća potražnja na tržištu rada", objasnio je Bajić.

Ističe da su prije upisa u novu školsku godinu obilazili osnovne škole te organizovali medijsko predstavljanje, ali da je, unatoč tome, odziv djece bio slab.

Kristina Mrđa, direktor Tehničke škole u Banjaluci, rekla je da se posljednjih nekoliko godina u ovoj školi upisuje 17 odjeljenja trećeg i četvrtog stepena, ali da su učenici najmanje zainteresovani za deficitarna zanimanja.

"Ove godine uspjeli smo popuniti sva mjesta, a najveće interesovanje je za tehničare CNC tehnologije, drumskog saobraćaja, logistiku i špediciju", kazala je Mrđa.

Dodaje da na trećem stepenu vlada najveće interesovanje za zanimanja kao što su automehaničar i instalater.

"Upisali smo i jedno kombinovano odjeljenje zavarivač i bravar. Prateći potrebe tržišta rada, uvedemo nekada zanimanje kao što je zlatar i časovničar, ali samo u jednoj generaciji", objasnila je Mrđa.

Dodaje da su ove školske godine upisali jedno odjeljenje optičara, a ako bude bilo potrebe i zanimanja učenika, to će ponoviti i naredne godine.

 

NN

"Mi smi pripadnici Srpskog naroda i osuđujemo kompletno etničko čišćenje i zločine koje su počinili zločinci iz našeg naroda. Mi se zalažemo za zajednički život i Bosnu i Hercegovinu i želim da naša djeca žive zajedni sa svim našim narodima u BiH. Ja sam Klaudija Pecalj i rodom sam iz Zenice, a moj muž je Milan Pecalj. Husein Ališić je napisao knjigu na engleskom jeziku i u toj knjizi piše o mom mužu. Za vrijeme rata, Husein je živio u Banja Luci i moj muž je sve naše dokumente dao njemu da bi on izašao sa svojom porodicom vani. Milan je čuvao Huseinovog brata koji je bio pretučen i nije se bojao da pomogne prijatelju Bošnjaku.
Ja sam rođena u Zenici među Hrvatskim i Bošnjačkim narodom i žao mi je za sve što se desilo u ratu, jer ja želim da živimo sa svim narodima u Bosni i Hercegovini". Kazali su nam Klaudija i Milan Pecalj, pripadnici Srpskog naroda iz Donjih Garevaca.

26.05.2017. god.