Izdvajamo

 

Prijedorsko preduzeće „Komunalne usluge“ jedno je od rijetkih u regionu iz ove branše koje s građanima svakodnevno komunicira i putem društvenih mreža, što je za kratko vrijeme dovelo smanjenja predrasuda o „komunalcima“, ali i do otkrivanja počinilaca prekršaja i krivičnih djela na štetu ove firme, izjavila je rukovodilac Službe opštih poslova u ovom preduzeću Zorana Mirković.

Ona vjeruje da je ovakvo otvaranje ka javnosti postepeno dovelo do toga da su sve većem broju sugrađana približene brojne i raznovrsne djelatnosti ovog preduzeća, za koje su ranije među prvim asocijacijama prljavština, nečistoća, čak i sramota, a da se vremenom došlo do promjene percepcije.

 

„To i jeste namjera bila – da naše radne kolege, koji su po prirodi posla najvidljiviji na javnim površinama, ljudi prepoznaju, cijene i uvažavaju kao vrijedne radnike i reakcije sa terena su sve pozitivnije. I to je dragocjeno“, rekla je Mirkovićeva za www.prijedordanas.com..

Tri i po godine, koliko je prošlo od prve Fejsbuk objave, relativno je kratko vrijeme za promjenu svijesti u korist i radnika i firme, ali je na primjeru Prijedora evidentno da se to desilo.

„Naše radnike sugrađani pozdravljaju, prepoznaju ih sa fotografija i videa koji su na društvenim mrežama, počaste pićem, iznesu im vode u vrelim ljetnim danima, počaste ih, progovore koju s njima. Toliko su oni zadovoljni da, kad se ponovo sretnemo ili kad ih ponovo slikam, sami uzvikuju moto preduzeća, `Za čist Prijedor!`, znaju da će se to negdje vidjeti i čuti, pa rade s još više elana. Ne da nema stida, nego itekako ima ponosa“, dodaje.

Mirkovićeva je završila Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu, zaposlena je u „Komunalnim uslugama“ 20 godina i vodi tim koji upravlja i društvenim mrežama.

Kada je počela da kreira i uređuje multimedijalne sadržaje, samo je znala da to neće biti suve servisne informacije, a nije znala da li će ikoga zanimati komunalno preduzeće, kontejneri, prljavi i razbacan otpad…

„Pitala sam se kako građanima približiti i naše radnike i sve druge djelatnosti, pa sam onda od građevine, reciklaže, azila za pse, deponije, rasadnika, gradske čistoće i odvoza otpada tražila da me zovu kad imaju veće akcije. Kad si na terenu s ljudima, to je jedna prizemnost iz koje neminovno izađe toplina, koja putem objava dolazi i do građana. A onda od građana stižu povratne informacije gdje se udio pozitivnih komentara konstantno povećava na račun onih negativnih“, ističe Mirkovićeva.

Ona naglašava da se ni u jednom momentu preduzeće ne pokušava pravdati za neurađen posao niti ga prećutati, nego se oglasi, jasno preuzme odgovornost i zamoli za razumijevanje.

„Bilo je situacija kad nisu svi kamioni za odvoz otpada u funkciju, pa usluga bude usporena. Pamtim i vreli dan kad su svi stali. Svi u istom danu. I svima treba popravak, rezervni dio, servis. S druge strane, ima dijelova grada gdje tri puta dnevno odvozimo otpad, nekad i četiri. Ili da se po našim kamionima može sat navijati“, prisjeća se Mirkovićeva.

Ona smatra da su to sve momenti koji u zbiru dovode do promjene percepcije kojoj se i težilo – da građani, kada dođu na kontejnersko mjesto, primijete i kad su kontejneri prazni, a mjesto očišćeno i uređeno, a ne samo kad je zatrpano otpadom.

„Postepeno smo išli ka tome da podršku koju dobijamo od sugrađana pretvaramo kod njih u svijest o njihovoj vlastitoj odgovornosti, a kasnije tu svijest dalje transformišemo u praktično djelovanje dajući na značaju i posvećujući znatan prostor ulozi građana, a sve sa zajedničkim ciljem da naš grad bude blistaviji“, pojašnjava Mirkovićeva.

Ubrzo su građani počeli u komentarima osuđivati, a onda i prijavljivati nečije neodgovorno ponašanje, fotografisati, javljati lokacije, gdje brz protok informacija često vodi ka brzim reakcijama, a uspješna interakcija ka utisku da je većini ljudi stalo do reda i da cijene rad.

„Paljenja kontejnera su velike štete za našu firmu, ogroman a nepotreban trošak. Najčešće je to nenamjerno, zbog luga i pepela, i stalno apelujemo da se odgovorno odlaže otpad. Ali imali smo i namjerna paljenja gdje su, zahvaljujući brzoj reakciji lokalnih medija i portala, video nadzoru i policiji, počinioci brzo i otkrivani, kao i oni koji su rušili kontejnere. Javnost na takve pojave reaguje osuđujuće“, navela je Mirkovićeva.

U ovom mjesecu slučaj na Pećanima izazvao je veliku pažnju javnosti kad se na zemljanu površinu uz glavnu ulicu, u kojoj je nedavno završenu rekonstrukcija vrijedna milion i po maraka, na koju je ovo preduzeće tek posadilo travu, cvijeće i ukrasno bilje, popelo i zaglibilo teretno motorno vozilo jedne firme, uništilo zasade i ostavilo duboke tragove prilikom izvlačenja.

„Sa više strana dobili smo fotografije ogorčenih komšija, ali ih je dobio i poslodavac koji je pronašao radnika i poslao ga nazad s lopatom da poravna teren. I te smo fotografije dobili i, iako je u pitanju nemio slučaj, ishod je opet u korist svih nas. Uvijek insistiramo na tome: ne vi, ne mi, nego svi zajedno“, potcrtava Mirkovićeva.

 

„Komunalne usluge“, u odnosu na broj stanovnika Prijedora ili na broj korisnika svojih usluga, nemaju velik broj pratilaca – oko 2.500.

Međutim, u onlajn interakciji je zastupljenost pratilaca svega pet do deset odsto, a, budući da su stranice javne i svima dostupne, 95 odsto posjetilaca nisu pratioci.

„To znači da gledaju naše sadržaje. Vjerujemo da smo iskrenošću i transparentnošću stvorili jednu empatiju koju prije nismo imali. Na 60.000 pregleda našeg videa o ukrašavanju javnih površina cvijećem u povodu Dana grada pozavidjele bi nam i neke zvijezde estrade“, priča kroz smijeh Mirkovićeva.

Za branšu stambeno-komunalnih poslova, nerijetko opterećenu stereotipima, kontinuirani ali dozirani aktivizam na društvenim mrežema umnogome je pospješio dobijanje povratne informacije od lokalne zajednice, mogućnost brze reakcije na bahata ponašanja, saradljivost lokalnih medija i portala, prostor za poboljšanje vlastitog rada na bazi umjesnih kritika i pridobijanje građana na stranu radnika ove firme.

„Kad neko pogrdnim imenom nazove moje radne kolege, kažem da smo smećari mi koji proizvodimo i bacamo otpad, a ne ljudi koji ga za nama čiste i odvoze. Ali je toga sve manje, a afirmativnog je sve više. Evo, neki dan, oni u kabanicama, kao buba-švabe. Bio ponedjeljak, ona kiša, početak radne sedmice, tmuran dan. Pomislim da s malo žute boje to razbijem. I neko napisa, povećajte im plate, za rad po takvom vremenu. Eto efekta“, priča Mirkovićeva.

Tekst – Katarina Panić – www prijedordanas.com
Foto – Komunalne usluge Prijedor

"Srpski narod nije kolektivno kriv za zločine i otuda ima odgovornost da se od njih javno ogradi i to djelima. Zato su neizmjerno važne aktivnosti “Žena u crnom”, grupe “Četiri lica Omarske” iz Beograda ili Udruženja “Kvart” iz Prijedora"

kaže Mujagić za Avaz.ba