Izdvajamo

Mapiranje dijaspore iz Bosne i Hercegovine je izvještaj zasnovan na rezultatima kombinirane metode istraživanja koja uključuje sveobuhvatno mapiranje dijaspore iz BiH u deset odabranih odredišnih zemalja: Australija, Austrija, Danska, Njemačka, Italija, Holandija, Slovenija, Švedska, Švicarska i Sjedinjene Američke Države. Istraživanje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) Bosne i Hercegovine.​

Dijaspora iz BiH u SAD-u i razvojne incijative

Migranti iz BiH u SAD već su uključeni u nekoliko razvojnih incijativa u BiH. I dok je većina ovih incijativa usmjerena na geografske lokacije i regije koje nazivaju domom, migrant iz BiH učestalo podržavaju različite humanitarne incijative u BiH. Lokalni restorani, supermarketi, kafići, biznisi i dijasporska udruženja redovno prikupljaju donacije za različite humanitarne incijative u BiH. Osim toga, jedan broj supermarketa, koji prodaju proizvode iz BiH, posluju kao uspješna i velika preduzeća za uvoz. Značajan primjer je “Europa Market Import Foods” u St. Louisu koji ne samo da je najveći uvoznik delikatesa iz centralne i istočne Evrope, već i distributer na državnom nivou.

Drugi veliki doprinosi razvoju dolaze u obliku novčanih pošiljki i kroz dijasporski turizam u BiH, obično tokom ljetnih mjeseci. Novčane pošiljke i posjete domovini osiguravaju veliki finansijski poticaj ekonomiji BiH. Slično tome, razmjena znanja doprinosi razvoju putem različitih profesionalnih i akademskih konferencija, predavanja, radionica, razmjena podataka, školskim i univerzitetskim programima razmjene, praksama i intelektualnim različitostima. Nekoliko američkih univerziteta je uspostavilo programe razmjene sa BiH, a organizacije, kao što je Bosanskohercegovačko-američka akademija umjetnosti i nauka (BHAAAS) nude programe koji omogućavaju uspostavljanje veza i razmjenu znanja između naučnika, umjetnika i profesionalaca porijeklom iz BiH u SAD i BiH.

Što se tiče biznisa, volja dijaspore iz BiH u SAD za zajedničkim razvojnim incijativama sa BiH je povezana sa onim sektorima industrije u kojim posluju, zanimanjima i obimom posla. Vlasnici velikih firmi u industrijama kao što su, na primjer, prijevoz i građevina, navode kao prepreku nedostatak zajedničkih razloga/interesa u pogledu djelatnosti. Neki smatraju ulaganje u BiH rizičnim i još više ograničenim velikom geografskom udaljenošću. Zanimljivo je da se manje firme čine više otvorenim i zainteresiranim za razvojne incijative, ali navode nedostatak sredstava kao prepreku za ulaganje. Međutim, najčešće navođene prepreke za pokretanje biznisa ili ulaganje novca u BiH su kompleksnost birokratije, nestabilna ekonomija i nedostatak državne ili lokalne podrške. Osim toga, opći osjećaj među dijasporom iz BiH u SAD je da potencijal dijaspore nije prepoznat u BiH i da mnoge prilike za razvoj i saradnju sa dijasporom još uvijek ostaju nerealizirane.

Dijaspora iz BiH anketirana u SAD čini se veoma otvorenom za ideje razmjene znanja i kratkoročnih aranžmana kao načina za izgradnju razvojnih incijativa sa domovinom. Mnogi su izrazili entuzijazam za mogućnosti kao što su razmjene predavanja i znanja virtuelno i lično, a posebno za izgradnju prilika sa mladim.

Intervjui održani sa pojedincima i fokus grupama, također, otkrivaju da značajan broj pripadnika dijaspore iz BiH želi i sanja povratak u BiH, ali ova želja je striktno ograničena na one u penzionerskoj dobi. Mnogi migrant iz BiH prve generacije su predvidjeli podjelu njihovog penzionerskog života između SAD i BiH. Međutim, skoro svi navode teškoće pri ostavljanju svoje djece i unučadi, koji su “Amerikanci bosanskog porijekla” i koji “osjećaju prema Chicagu ono što ja osjećam prema Prijedoru”. Tokom intervjua sa fokus grupama, nekoliko priča su ispričali pojedinci koji su se vratili u BiH i nakon neuspješne reintegracije i suočeni sa mnogim preprekama u pokretanju vlastitog biznisa, ponovo su migrirali u SAD. Odabrani broj prve generacije migranata iz BiH navodi da nemaju namjeru trajno se vratiti, pa ni nakon penzionisanja. Dva razloga koja su, u ovim slučajevima, najčešće navedena su pristup zdravstvenoj zaštiti i strah od oživljavanja ratnih sjećanja.

Mladi, sa druge strane, od kojih je većina rođena u SAD ili su BiH napustili u veoma ranoj dobi, očigledno ne osjećaju tu istu nostalgičnu povezanost sa BiH kao njihovi roditelji i identificiraju se sa SAD kao njihovom domovinom i kulturnim centrom. Kao glavni razlog zbog kojeg ne misle o povratku u BiH navode obrazovne i profesionalne mogućnosti u SAD. U isto vrijeme izražavaju, posebno putem svog etničkog identiteta, određen nivo odgovornosti i poštovanja prema BiH kao zemlji njihovog porijekla.

Važno se prisjetiti da je većina migranata iz BiH u SAD stigla kao izbjeglice, što znači da su nasilno i protiv svoje volje protjerani. I dok neki imaju svoje kuće i imovinu u BiH koje su ponovo izgradili i u koje su ulagali zadnjih 20-25 godina, neki nemaju gdje da se vrate i kada bi to željeli. Ove dvije okolnosti – I) prisilno preseljenje i II) uzimanje u obzir posjedovanje kuća i imovine u BiH, su važne u razmatranju volje dijaspore iz BiH za učešće u razvojnim incijativama u BiH. Postoji određeni nivo trauma povezanih i sa ratnim iskustvima u BiH i sa progonom i preseljenjem među velikim brojem migranata iz BiH koji žive u SAD. Ovi faktori ih mogu spriječiti u istraživanju razvojnih incijativa sa BiH. Trećina anketiranih migranata ostaje sumnjičava prema motivima za upotrebu dijaspore iz BiH u razvoju, posebno 20 i više godina nakon preseljenja. Iako nesretno, ovo gledište također oslikava komunikacijske mogućnosti između migranata iz BiH u SAD-u i BiH.

Stavovi dijaspore iz BiH prema organima vlasti

Zaključci iz intervjua sa pojedincima i fokus grupama pokazuju da je dijaspora iz BiH u SAD-u i dalje zadržala interesovanje za politiku u BiH, iako manje nego što je bio slučaj kada su se tek preselili u SAD. Većina prati politiku u BiH putem društvenih mreža, lokalnih nacionalnih radio stanica (iako su u laganom nestanku), TV programa na bosanskom jeziku (BosTel) i kroz druženja sa prijateljima i familijom. Međutim, velika većina gleda vijesti, prati politiku, emisije i događaje iz BiH putem IPTV na kojem je moguće gledati kanale iz BiH uživo. Mnogi su također uključeni u lokalne politike dijaspore, kao i u politiku SAD-a. Zajedno sa američkim državljanstvom došla je i politička odgovornost koju migrant iz BiH u SAD-u izražavaju glasanjem i kroz aktivnosti u zajednici i komšiluku.

Na pitanje šta misle o vladinim institucijama u BiH, većina migranata iz BiH rekla je da se osjećaju kao da su stavljeni u nepovoljan položaj i demoralizirani su zbog politike BiH. Posebno su razočarani zbog nedostatka politike BiH vezane za saradnju sa dijasporom. Većina bi željela vidjeti kako veze između dijaspore iz BiH i BiH jačaju putem škola maternjih jezika, kulturnih aktivnosti, razmjene znanja i ekonomske saradnje.

Što se tiče mišljenja o diplomatsko konzularnim misijama BiH u SAD, dijaspora iz BiH je zabrinuta zbog manjka izdvojenih sredstava za diplomatsko konzularne misije BiH u SAD-u i stoga su ograničene usluge koje im mogu pružiti i posebno brzinom kojom ih pružaju. Ovo mišljenje je u potpunom skladu sa onim što su izvijestile diplomatsko konzularne misije BiH u SAD, a to je da su zbog nedostatka sredstava ograničeni u efikasnosti i komunikaciji sa dijasporom iz BiH, ali da i dalje rade najbolje što mogu. Obje strane misle da ima mnogo prostora za napredak koji mora početi dodjeljivanjem odgovarajućih sredstava.

 

mojabih


Postovani Nijaze,

Hvala mnogo na predivnim prilozima i fotografijama kojima nas uvijek obradujes. Sve ovo sto radite danas, trag je koji ostavljate za sobom, a koji ce jednoga dana pripadati kozarackoj arhivi. Svaki put imam osjecaj da sam prosla kroz nas dragi Kozarac i zavirila pomalo u svaki njegov sokak. Vrijeme prebrzo leti, a u toj neuhvatljivoj brzini zaboravimo koliko je svaki trenutak vazan i kako ga trebamo cijeniti i po mogucnosti zabiljeziti.

Kako su govorili nasi stari, "Danas jesmo, sutra nismo.." U ovozemljskoj trci koja se sve vise pretvara u borbu za meterijalne stvari koje dominiraju, veoma se rijetko nadje vremena za dusu i cesto znacaj malih, obicnih stvari spoznamo tek kada ih pocnemo gubiti. U sustini zivimo samo za danas, jer proslost ne mozemo promijeniti, a buducnost i njenu tajnu ne mozemo unaprijed spoznati.
Vec smo to jednom iskusili na svojoj kozi, u proteklom ratu, kada smo tako brzo izgubili ono sto smo godinama sticali, a najgore od svega je gubitak ljudskih zivota.

26.04.2014
Semira Jakupovic