Izdvajamo

U porodilištu prijedorske bolnice „Doktor Mladen Stojanović” godišnje se rodi oko 700 beba sa područja čitave regije, dok je sa ulaskom u novu 2018. godinu na svet došlo samo jedno novorođenče.

Načelnica Ginekološko – akušerskog odjela Drena Vujović, priča za „EuroBlic” da se pre poslednjeg rata u prijedorskom porodilištu rađalo oko 1.700 beba.

– U ovom porodilištu 1995. godine se desilo oko 1.000 poroda da bi ih 2016. godine bilo 753, a početkom decembra 2017. godine ukupno je 739. Prosečno se u jednom danu rodi dvoje dece, s tim da su ukinuta porodilišta u Kozarskoj Dubici i Novom Gradu, pa određen broj poroda imamo i iz ovih opština. Tako da se samo u Prijedoru rodi oko 500 beba, što dovoljno govori o lošem natalitetu – kaže Vujovićeva.

Navodi da su padu nataliteta doprineli loši socio ekonomski uslovi.

– Za planiranje porodice nije zadužen samo pojedinac, već celokupno društvo, i ove cifre o malom broju beba, trebalo bi da svima dođu do ušiju. Ovde na porođajnom odeljenju smo na izvoru života i to je najvažnija grana za RS, ali ako nema dece onda nam ništa ne treba, ni zemlja ni infrastruktura, ni pozicija ni opozicija – smatra ona.

Ističe da bi mladima trebalo obezbediti posao i krov nad glavom, te da bi se nakon toga i rađala deca. Dodaje da se zbog malog broja trudnoća, danas više strahuje nad trudnicama.
– Trudnoće su se uvek čuvale, ali ne kao danas. Čim imate staru trudnicu, odnosno ženu preko 35 godina, onda je tu veći rizik, jer stariju ženu ne možemo smatrati čilom i zdravom u odnosu na onu sa 21 godinu, gde je idealno vreme za rađanje – objašnjava ona.

Navodi da strepnje lekara uvećava i sadašanji način ishrane, te slabo kretanje trudnica.

– Povećan je broj gojaznih osoba što ugrožava trudnoću. Gojaznost za sobom vuče dijabetes, pa ako na sve to dođe i hipertenzija opterećena je trudnoća. Malo se krećemo, nezdravo se hranimo, šerpe nam više ne trebaju, jer ne kuhamo. Strašno je videti da gojazna trudnica dođe na porod. Ona je otežala život sebi, svom nerođenom detetu i ginekologu. Imamo vagu koja ne može izvagati trudnice, a važe do 130 kilograma – priča Vujovićeva.

Dodaje da se i danas, nakon više od tri decenije rada na prijedorskoj ginekologiji, divi rađanju novog života, koji ni sama ponekad ne može da shvati.

 

 – Ako posmatrate zdjelicu kao zdjelicu i znate da ona liči na jedan cilindar i da treba dete da izađe, onda sami sebi ne možete objasniti njenu anatomsku građu. I svakoj ženi koja rodi dala bih Nobelovu nagradu, jer porod zaista nije lak, ali jeste prirodan – ističe ona.
Dodaje da se u prijedorskoj bolnici većina poroda obavi klasičnim i prirodnim putem.

– Epidural nismo uveli, dajemo lekove koji malo smanjuju bol. Zadovoljni smo što imamo oko 21 odsto carskih rezova u odnosu na ukupan broj poroda i to se uklapa u preporuke Svetske zdravstvene organizacije, po kojima bi broj sekcija trebalo da bude od 15 do 25 odsto – priča ona.

Navodi da se poslednjih par godina carski rez obavlja i u spinalnoj anesteziji.

– Žena bude budna, svesna je svega, ali nema bol. Međutim, mali broj žena pristane na to, a to se preferira u celom svetu – tvrdi Vujovićeva.

Objašnjava da uvek priželjkuje da prijedorsko porodiliše uđe u Novu godinu sa prvom bebom rođenom u RS.

Međutim, ove godine nijedna beba nije rođena na izmaku i ulasku u Novu godinu.

Tek prvi porod se očekivao juče, kako je potvrđeno „EuroBlicu“ iz ove ustanove. Istovremeno, doktorka Vijović poziva sve mlade majke u Prijedoru da se ne boje trudnoće i poroda, nego da misle na budućnosti kako bi bilo više trudnoća i poroda tokom ove nove 2018. godine.

Očevi padaju u nesvest

Vujovićeva kaže da mali broj muškaraca želi da prisustvuje porodu žena.

– Jednom sam pustila muškarca kako bi bio podrška ženi, ali je pao u nesvest u hodniku pa smo imali posla i sa mužem i sa ženom – kaže ona i dodaje da bi muškarci ipak trebalo da ohrabre žene pre ulaska u rađaonu.

EuroBlic

Čitanje knjiga oplemenjuje razum, donosi mnoge pouke i vrijedne savjete i čovjeka osvjetljava mudrošću. Čovjek koji mnogo čita knjige lijepo i elokventno govori, zna usrećiti druge, utješiti ih, dati valjan savjet. Druženje s takvim čovjekom bolje je od svakog sijela, ono je slasno za svaki um i dušu. Mudrost koju on prenosi poput je bilja koje svoj plod daje uvijek.