Izdvajamo

 


U punoj dvorani Akademije za obrazovanje u Beču obilježen je Dan bijelih traka u znak sjećanja na sve žrtve etničkog čišćenja na području Prijedora. “Ovaj događaj je naglasio važnost sjećanja na zločine koji su tada počinjeni i poslao poruku da se samo faktičkim znanjem možemo boriti za istinu i kulturu sjećanja”, porčuju organizatori.

 

Među diskutantima su bile renomirane ličnosti iz oblasti umjetnosti, akademske zajednice, historije i politike:
Anita Zečić, umjetnica i inicijatorica izložbe „Prijedor 92“, naglasila je koliko je bitna kultura sjećanja i kako je promiče kroz svoje izložbe širom Evrope;

Amel Bešlagić, autor filma „Mirage“, potvrdio je koliko su važni prostori za kulturu sjećanja;

 

Dr. Jasmin Medić, historičar, istakao je koliko je bitno prezentirati naučne činjenice u borbi protiv negatora genocida i revizionista;
Prof. Milica Tomić iz Beograda naglasila je značaj umjetnosti za kulturu sjećanja i govorila o svom projektu „Četiri lica Omarske“;
Dr. Vedran Džihić, politolog, dao je uvid u ideologiju koja stoji iza ovih zločina i naglasio da ta ideologija i dalje postoji u različitim oblicima.

Posjetioci su imali priliku pogledati izložbu Anite Zečić, dok je Sanjin Jakić ispred Asocijacije Bosna predstavio maketu logora Omarska.

Predsjednik Consilium Bosniscum-a, Damir Saračević, u svom uvodnom govoru je naveo određene činjenice vezane za masovne zločine u Prijedoru i važnost kulture sjećanja u procesu ozdravljenja pojedinca i društva.

Kroz noć je vodio bečki vijećnik Ibrahim Kaniža, koji je također bio moderator panel diskusije.

“Ovaj događaj je impresivno pokazao da se sjećanje na zločine u Prijedoru i očuvanje historijske istine moraju održavati kroz razne umjetničke i naučne doprinose, da se tako nešto više ne bi nikome i nikada ponovilo”. poručuju iz Akademije za obrazovanje u Beču.

N1

- U temeljima RS-a nisu, kako to patrijarh srpski kaže, ali i skoro svi političari iz RS-a, kosti najboljih srpskih sinova. U temeljima RS-a su kosti moga petnaestogodišnjeg brata, moga oca, dida, nane, kosti još 102 djece, a u tim temeljima sam mogao biti i ja koji sam, eto, uspio preživjeti i tri prijedorska logora i živi štiti i još mnogo toga - ističe Duratović.