Izdvajamo

 

Prigodnom manifestacijom i bacanjem ruža niz litice Korićanskih stijena, u ponedjeljak, 21. augusta, bit će obilježena 31. godišnjica ubistava više od 200 logoraša, a uspomene na njih porodice i udruženja pokušavaju otrgnuti od zaborava godišnjim obilježavanjem, ali i ukazuju na potrebu za izgradnjom spomen-obilježja na ovoj lokaciji.

Preživjeli logoraši, članovi porodica i brojna udruženja u ponedjeljak će na planini Vlašić odati počast logorašima ubijenim u ljeto 1992. godine.

Predsjednik Udruženja logoraša Kozarac, Jusuf Arifagić, kaže da je žalosno što za tri decenije ovaj prostor na Korićanskim stijenama, i svih stratišta širom BiH, nije na dostojanstven način obilježen, niti je napravljena određena infrastruktura.

“Nažalost, mi to prepuštamo zaboravu. Ali, dok postoji posljednji logoraš živ, mi ćemo to obilježavati“, kaže i dodaje da pokušava razgovarati sa državnim, ali i vjerskim vrhom, kako bi se pronašla rješenja za obilježavanja mjesta stradanja širom zemlje.

Na Korićanske stijene treba doći, kako kaže, i pogledati majke i roditelje ubijenih koji uvijek stoje na ivici u želji da u ponoru vide svoju ubijenu djecu.

Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka, prisjetio se kako je na ovoj lokaciji već jednom postavljena spomen-ploča koja je odmah uklonjena, te se nada budućnosti u kojoj će se promijeniti svijest ljudi kako nikome spomen-obilježje ne bi smetalo, već opominjalo da se nikad nikome ne ponovi ono što se desilo na Korićanskim stijenama.

“Mi ćemo nastaviti ići da bi osvježili svoje pamćenje, podsjetili počinioce da ni oni nisu zaboravljeni i, naravno, da bi tu priču prenijeli na generacije koje dolaze“, kaže on za Detektor.

Među ekshumiranim logorašima koji su ubijeni na Korićanskim stijenama nalazi se i pet iz Kotor-Varoši, i to tri Hrvata i dva Bošnjaka, podsjeća Munevera Avdić, predsjednica Udruženja porodica šehida, poginulih boraca i nestalih osoba “Vrbanja” Kotor-Varoš.

Ona smatra da udruženja i porodice trebaju njegovati prošlost, ali bi institucije trebale raditi svoj posao.

“To se ne smije nikad zaboraviti, to moramo prenositi na svoja mlađa pokoljenja, i da se zna da se trebao i spomenik uraditi. Jako je bitno da nikad za nikad se ne smije to zaboraviti, da se treba opominjati i obilježavati“, dodaje ona.

Osim predstavnika ova tri udruženja, obilježavanju će prisustvovati i druga, kao što je Udruženje logoraša Prijedor ’92 i Savez logoraša BiH.

“Zločin nad ponorom Korićanskih stijena, kao i brojni drugi, počinjen je zbog ostvarenja projekta etnički čistih područja, samo za pojedine narode, narode koji u svojoj filozofiji smatraju da vrijede više od ostalih. Ovaj koncept, koji opstaje do današnjih dana, odavno je poznat kao koncept fašizma, i isti prepoznajemo, ne samo u regiji, nego nažalost i na brojnim drugim destinacijama u Evropi i svijetu“, stoji u saopštenju Saveza logoraša BiH.

Detektor je u Bazi sudski utvrđenih činjenica o ratu u BiH analizirao presude Haškog tribunala u kojima je utvrđeno da su srpske snage, odnosno policajci iz Prijedora, 21. augusta 1992. na Korićanskim stijenama na planini Vlašić ubili oko 200 muškaraca, kojima je bilo naređeno da izađu iz autobusa i kleknu na ivicu provalije.

Autobusi su prethodno, 21. augusta 1992., preuzeli zatočenike iz logora “Trnoplje”, a pridružila su im se i vozila u koja su se ukrcali ljudi u Tukovima.

Darko Mrđa, bivši pripadnik Interventnog voda Stanice javne bezbjednosti Prijedor, priznao je u Haškom tribunalu da je lično učestvovao u izvođenju, čuvanju, sprovođenju, strijeljanju i ubistvima više od 200 nenaoružanih muškaraca na Korićanskim stijenama, za šta je osuđen na 17 godina zatvora. Samo 12 muškaraca je preživjelo.

U Sudu BiH je za ovaj zločin pravosnažno osuđeno deset prijedorskih policajaca. Kazne dugotrajnog zatvora od po 23 godine dobili su Saša Zečević, Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja. Zoran Babić je osuđen na 22 godine, a Milorad Škrbić i Dušan Janković na po 21 godinu zatvora. Kazna od 15 godina zatvora izrečena je Željku Stojniću. Damir Ivanković je osuđen na 14 godina, Ljubiša Četić na 13, a Gordan Đurić na osam godina zatvora, i njima trojici su kazne izrečene po sporazumima o priznanju krivnje koje su potpisali s Tužilaštvom BiH.

detektor.ba

Juče smo živjeli zajedno,

danas smo pouka jedno drugom

- Mustafa Širbić