Izdvajamo

Stanovnici Srpske koji pođu u šumu da bi sakupili gljive, ljekovito bilje, šumsko voće ili puževe mogu kući da ponesu najviše kilogram dnevno.

To je propisano pravilnikom o uslovima korišćenja i načinu sakupljanja ostalih šumskih proizvoda u šumama i na šumskim zemljištima u svojini Republike Srpske, koji je objavljen u posljednjem broju “Službenog glasnika RS”. Kako je navedeno u ovom dokumentu, koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, pod ostalim šumskim proizvodima smatraju se svi koji mogu da se sakupljaju za ishranu ili trgovinu, osim drvnih sortimenata.

"'Šume RS, kao korisnik šuma i šumskog zemljišta u svojini Republike, imaju pravo korišćenja ostalih šumskih proizvoda uz nadoknadu od tri odsto prodajne cijene proizvoda koja se izdvaja na poseban račun i obavezno se usmjerava na revitalizaciju lokaliteta sa kojih ti proizvodi potiču", navedeno je u pravilniku. Dodato je da ostale šumske proizvode mogu sakupljati i privredna društva ili preduzetnici koji su kod nadležnog organa registrovani za ovu vrstu djelatnosti. Naknada za sakupljanje za komercijalne sakupljače, kako je navedeno, iznosi pet odsto od prodajne cijene sirovine na domaćem tržištu, a cjenovnik donose "Šume" na osnovu ponude i potražnje na tržištu.

Vršilac dužnosti izvršnog direktora Sektora za ostale šumske proizvode i djelatnosti u "Šumama RS" Radmila Šaran istakla je za "Glas Srpske" da fizička lica mogu da sakupljaju ostale šumske proizvode za potrebe svoje porodice, ali maksimalno kilogram dnevno.

Kad su u pitanju komercijalni sakupljači, za njih će, kaže Šaranova, u januaru biti raspisan konkurs i to će moći da rade samo oni koji dobiju dozvolu, koja se izdaje na godinu dana.

"Oni koju dobiju dozvolu dužni su da obavijeste organizacioni dio 'Šuma' na čijem području sakupljaju proizvode o planiranim aktivnostima na dnevnom nivou. Lugari će redovno kontrolisati sakupljanje ostalih šumskih proizvoda, a u slučaju kršenja propisa uključivaće se i inspekcije", kazala je Šaranova i dodala da se ovim propisima želi postići red u ovoj djelatnosti.

Vlasnik firme "Smrčak" iz Zvornika, koja se bavi otkupom ljekovitog bilja i gljiva Miladin Mijatović rekao je da je do sada šumske proizvode otkupljivao i od fizičkih lica, među kojima je bilo i studenata.

"Bilje i gljive otkupljujem od mnogo stanovnika koji žive blizu šume, a koji su u ovoj krizi jedino na taj način uspijevali da koliko-toliko zarade. Oni su, zavisno od sezone, dnevno donosili i po nekoliko kilograma šumskih proizvoda", kazao je Mijatović.

Penzioner iz okoline Banjaluke Milorad Dragić, koji gljive i šipak sakuplja svake godine, kaže da je besmisleno ograničavati stanovništvo u sakupljanju šumskih proizvoda koji i onako propadaju.

"Svake godine u jesen idem u šumu da berem šipak za džem i čaj. Po novim pravilima u toku dana kući ću moći ponijeti najviše kilogram šipka, koji i onako niko neće da bere", kazao je Dragić.

Ukrasno šiblje, pčele i zmije

Osim samoniklog jestivog, ljekovitog i aromatičnog bilja, gljiva i voća, u ostale šumske proizvode spadaju i šišarke, lišće, trava, odnosno sijeno sa livade, grmlje, ukrasno šiblje. Tu se takođe svrstavaju i pčele, puževi, pijavice, zmije i druge životinje, ali i crnica, humus i busen.


Nezavisne


"Mi smi pripadnici Srpskog naroda i osuđujemo kompletno etničko čišćenje i zločine koje su počinili zločinci iz našeg naroda. Mi se zalažemo za zajednički život i Bosnu i Hercegovinu i želim da naša djeca žive zajedni sa svim našim narodima u BiH. Ja sam Klaudija Pecalj i rodom sam iz Zenice, a moj muž je Milan Pecalj. Husein Ališić je napisao knjigu na engleskom jeziku i u toj knjizi piše o mom mužu. Za vrijeme rata, Husein je živio u Banja Luci i moj muž je sve naše dokumente dao njemu da bi on izašao sa svojom porodicom vani. Milan je čuvao Huseinovog brata koji je bio pretučen i nije se bojao da pomogne prijatelju Bošnjaku.
Ja sam rođena u Zenici među Hrvatskim i Bošnjačkim narodom i žao mi je za sve što se desilo u ratu, jer ja želim da živimo sa svim narodima u Bosni i Hercegovini". Kazali su nam Klaudija i Milan Pecalj, pripadnici Srpskog naroda iz Donjih Garevaca.

26.05.2017. god.