Izdvajamo

 

Problem u pronalaženju nestalih predstavlja nedostatak kvalitetnih informacija o masovnim grobnicama i lokacijama na kojima se nalaze posmrtni ostaci.

U BiH se još traga za više od 7.600 lica, rečeno je na sastanku glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanka Kajganića i rukovodilaca iz Posebnog odjeljenja za ratne zločine sa direktorima Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH i predstavnicima Međunarodne komisije za traženje nestalih lica /ICMP/ u BiH.

Njihovo pronalaženje bitno je najviše zbog porodica koje decenijama tragaju za posmrtnim ostacima, kao i postupaka u predmetima ratnih zločina, u kojima ta dokumentacija predstavlja značajan dokazni materijal, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

Na sastanku o procesu traženja i identifikacije nestalih lica u BiH razgovarano je o procesima ekshumacija i potrage za posmrtnim ostacima, identifikaciji DNK analizom, kao i korištenju podataka o nestalim licima u okviru dokaznog materijala Tužilaštva BiH.

Istražioci iz Posebnog odjeljenja za ratne zločine, po nalozima postupajućih tužilaca, godišnje vrše koordinaciju u oko stotinu procesa ekshumacija u svim krajevima BiH, na kojima učestvuju i predstavnici Instituta za nestala lica BiH, uz stručnu pomoć predstavnika ICMP-a u BiH.

Na sastanku je istaknuto da problem u ovom procesu predstavlja nedostatak kvalitetnih informacija o masovnim grobnicama i lokacijama na kojima se nalaze posmrtni ostaci.

Problem predstavlja i sam proces ekshumacija, koji se često mora odvijati na nepristupačnom terenu, zemljištu koje pripada objektima infrastrukture /brane, rudnici/ ili je u privatnom vlasništvu, kao i drugim tehničkim poteškoćama u ovom procesu.

Sagovornici su se saglasili da sastanci Tužilaštva BiH, direktora Instituta za nestala lica BiH i ICMP u BiH, budu održavani u kontinuitetu i u narednom periodu, kako bi se zajednički dogovarali konkretni koraci i prevazilaženja svih situacija koje se pojave u praksi, a u interesu što efikasnijeg procesa traženja i identifikacije nestalih.

Buka

"Mi smi pripadnici Srpskog naroda i osuđujemo kompletno etničko čišćenje i zločine koje su počinili zločinci iz našeg naroda. Mi se zalažemo za zajednički život i Bosnu i Hercegovinu i želim da naša djeca žive zajedni sa svim našim narodima u BiH. Ja sam Klaudija Pecalj i rodom sam iz Zenice, a moj muž je Milan Pecalj. Husein Ališić je napisao knjigu na engleskom jeziku i u toj knjizi piše o mom mužu. Za vrijeme rata, Husein je živio u Banja Luci i moj muž je sve naše dokumente dao njemu da bi on izašao sa svojom porodicom vani. Milan je čuvao Huseinovog brata koji je bio pretučen i nije se bojao da pomogne prijatelju Bošnjaku.
Ja sam rođena u Zenici među Hrvatskim i Bošnjačkim narodom i žao mi je za sve što se desilo u ratu, jer ja želim da živimo sa svim narodima u Bosni i Hercegovini". Kazali su nam Klaudija i Milan Pecalj, pripadnici Srpskog naroda iz Donjih Garevaca.

26.05.2017. god.