Izdvajamo

 

Problem u pronalaženju nestalih predstavlja nedostatak kvalitetnih informacija o masovnim grobnicama i lokacijama na kojima se nalaze posmrtni ostaci.

U BiH se još traga za više od 7.600 lica, rečeno je na sastanku glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanka Kajganića i rukovodilaca iz Posebnog odjeljenja za ratne zločine sa direktorima Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH i predstavnicima Međunarodne komisije za traženje nestalih lica /ICMP/ u BiH.

Njihovo pronalaženje bitno je najviše zbog porodica koje decenijama tragaju za posmrtnim ostacima, kao i postupaka u predmetima ratnih zločina, u kojima ta dokumentacija predstavlja značajan dokazni materijal, saopšteno je iz Tužilaštva BiH.

Na sastanku o procesu traženja i identifikacije nestalih lica u BiH razgovarano je o procesima ekshumacija i potrage za posmrtnim ostacima, identifikaciji DNK analizom, kao i korištenju podataka o nestalim licima u okviru dokaznog materijala Tužilaštva BiH.

Istražioci iz Posebnog odjeljenja za ratne zločine, po nalozima postupajućih tužilaca, godišnje vrše koordinaciju u oko stotinu procesa ekshumacija u svim krajevima BiH, na kojima učestvuju i predstavnici Instituta za nestala lica BiH, uz stručnu pomoć predstavnika ICMP-a u BiH.

Na sastanku je istaknuto da problem u ovom procesu predstavlja nedostatak kvalitetnih informacija o masovnim grobnicama i lokacijama na kojima se nalaze posmrtni ostaci.

Problem predstavlja i sam proces ekshumacija, koji se često mora odvijati na nepristupačnom terenu, zemljištu koje pripada objektima infrastrukture /brane, rudnici/ ili je u privatnom vlasništvu, kao i drugim tehničkim poteškoćama u ovom procesu.

Sagovornici su se saglasili da sastanci Tužilaštva BiH, direktora Instituta za nestala lica BiH i ICMP u BiH, budu održavani u kontinuitetu i u narednom periodu, kako bi se zajednički dogovarali konkretni koraci i prevazilaženja svih situacija koje se pojave u praksi, a u interesu što efikasnijeg procesa traženja i identifikacije nestalih.

Buka

"Ovdje je bila nagrada smrt. Kroz šta su prolazili logoraši, porodice žrtava, nijedna knjiga, nijedan film ne može opisati.
Mi koji smo imali čast i privilegiju da preživimo torture, preživimo logore, nama je u amanet ostavljeno da svjedočimo, da pričamo, da pozivamo sve one koji su preživjeli torturu, patnje, mučenje, logore, torturu u kućama, u dvorištima, avlijama, da pričaju o tome. To je borba za istinu, to je sprečavanje ponavljanja. Ono što smo mi prošli nebi trebalo smjela i ne trebaju preživjeti naša djeca. Istina na zločine u Trnopolju i sve druge logore ne smije biti zaboravljena." Kazao je Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH.

26.05.2017. god.