Prije par dana smo objavili članak od "Oslobođenja", "Bivši logoraši iz Prijedora podnijeli prijavu SIPA: Gdje je završio novac iz Udruženja?"
Danas smo dobili reakciju, od Mirsada Duratovića, na predhodni članak.
Reakciju objavljujemo u cijelosti.
REAKCIJA NA ČLANAK O PRIJAVU PROTIV UDRUŽENJA LOGORAŠA „PRIJEDOR 92“
Često stojim sam na strani istine i javno govorim. Stojim ali i primam “udarce “. Stojim i stajat ću, ali kao takav smetam mnogima u ostvarenju njihovih ciljeva. Javno je poznato kako u mom profesionalnom i političkom radu nije u fokusu interes stjecanja finansijske koristi ili neke direktorske fotelje i funkcije, koje su mi već ranijih godina i nuđene, što je uostalom javno za govornicom nedavno potvrdio i sam gradonačelnik Prijedora. Moj interes je odgovoran, transparentan i kvalitetan rad zbog ukazanog povjerenja i za boljitak svih građana. Ishod i rezultat ovakvog načina rada je kod određenih lica rezultirao podnešenom prijavom Poreskoj upravi RS-a, SIPI i Tužilaštvu BiH i pokušaj diskrditacije mene lično i moga rada. Po toj prijavi je već izvršena kompletna kontrola finansijskog poslovanja Udruženja.
Finasijska kontrola je vršena 11 dana i to u periodu 23.09.-04.10.2019.godine. Kontrolom nije utvrđen nikakav krivični prekršaj niti malverzacije u finansijskom poslovanju. Postavlja se pitanje zašto i po čijoj preporuci je ista prijava ponovo podnešena na dan održavanja sjednice Skupštine Grada Prijedor i rasprave o radu gradonačelnika ?
Kao prvo, interesantno je da je prijava podnešena 22.10.2019.godine isti dan kada sam na sjednici Skupštine Grada Prijedor uvrstio tačku dnevnog reda „Rasprava i utvrđivanje odgovornosti gradonačelnika u vezi neizvršavanja akata koje je donijela Skupština Grada Prijedor“ i predložio određene zaključke. Osam dana ranije, 14.10. 2019.godine , gradonačelnik Prijedora je na pripremnom sastanku za Skupštinu rekao “da će nekome od nas, iz nove skupštinske većine, SIPA i istražni organi pokucati na vrata.” Još zanimljiviji je podatak da je ista prijava, od istih lica, podnešena nekada u augustu mjesecu ove godine i da je Poreska uprava RS-a po toj prijavi, već kako sam naveo, izvršila kontrolu finasijskog poslovanja Udruženja. Interesantno je također da pojedini gradski portali tendeciozno, kroz naslove tekstova, stvaraju u javnosti sliku da je prijava podnešena samo protiv mene a izostavljaju predsjednika Skupštine udruženja Nusretu Sivac. Iz toga je jasno koje meta napada.
Navod u prijavi da je udruženje imalo godišnji prihod u prosjeku 150.000 KM demantuje izvještaj Poreske uprave koja je utvrdila da je prosječan godišnji prihod udruženja iznosio 7.592 KM.
Navod da Udruženje 12 godina nije podnosilo izvještaje o radu i finansijske izvještaje demantuje zvanična stranica udruženja ali i izvještaji objavljivani javno na prijedorskim portalima. Napominjem da je ovo jedino udruženje koje je svoje finansijske izvještaje stavilo na javni uvid svim zainteresovanim a ne samo članovima udruženja. Primjer jednog od izvještaja u kom se mogu jasno pročitati i korijeni problema i pritiska na udruženje možete pročitati na linku koji je u prilogu. http://www.mojprijedor.com/radni-i-finansijski-izvjestaj-udruzenja-logorasa-prijedor-92-za-2014-godinu/
Također, niti jedno moje putovanje u inostranstvo nije plaćeno sredstvima udruženja niti sam primao dnevnice za ta putovanja, što je i utvrđeno kontrolom. Sva putovanja su plaćena od strane onih koji su me pozivali odnosno mojih domaćina ili su finansirana ličnim sredstvima. Navode da posjedujem dva putnička automobile (Mercedesa) i velelepnu vilu u rodnom selu će također podnosioci i potpisnici prijave dokazivati na Sudu. Informaciju koja su to Udruženja iz dijaspore tražila sastanke samnom i ja ih odbijao i koja su to Udruženja iz dijaspore tražila podnošenje prijave će morati dostaviti istražnim organima.
Jedan od inicijator prijave, Elvedin Hamzić, je predsjednik Gradskog odbora Stranke za BiH. Ovo nije prvi put da ova stranka pokušava ugasiti Udruženje logoraša “Prijedor 92”. Prvi put se to desilo 2013.godine dok sam bio član te stranke. Tada je od tadašnjeg predsjednika Opštinskog odbora SBiH od mene traženo da prestanem pričati o ratnim zločinima i stvarti pritisak na gradonačelnika Prijedora. Nisam pristao i posljedica je bila izbacivanje Udruženja iz tadašnjih kancelarija i izbacivanje mene iz jedne opštinske Komisije. http://kliker.info/mirsad-duratovi-neu-sutjeti-o-tomasici-zbog-125-maraka-naknade/
Drugi inicijator prijave, Emir Beganović, tražio je da mu udruženje bude žirant za njegov privatni kredit i da mu pomogne oko otplate kredita što je udruženje odbilo. Isti zahtjev je imao i prema Savezu logoraša u BiH koji ga je također odbio. Beganović je sa pravnikom Bejtovićem (također kadar SBiH u to vrijeme) dolazio u više navrata u kancelarije udruženja gdje su mu na uvid predočeni finasijski izvještaji o radu Udruženja.
Sve ove navode iz prijave ali i navodi dati u izjavama medijima i prvoj podnešenoj prijavi inicijatori prijave će morati dokazati pred nadležnim institucijama, gdje će se provjeriti i vjerodostojnost svih potpisa priloženih uz prijavu. Spisak svih potpisnika prijave će biti javno objavljen.
Prijavu za klevetu ali i prijetnje fizičkim napadom ću prijaviti nadležnim institucijama.
Rad Udruženja je javan, odgovoran i transparentan. Svrha i temelji Udruženja su nastali kao posljedica genocida nad Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru i kao nužnost pružanja pomoći i podrške preživjelim logorašima, njihovim porodicama i svim pojedincima ujedinjenim u očaju, tugi, bolestima, neimaštini, nesretnim sudbinama i traganjima za posmrtnim ostacima svojih najmilijih. Rezultati rada Udruženja su od istorijskog značaja i duboko utkani u tkivo ovog društva te su moj lični motiv i trajna moralna obaveza da se i dalje nastavimo boriti za istinu, iznositi bolne istorijske činjenice s poukom svima da se nikada i nikome više te strahote ne ponove. Moj rad se nastavlja.
Prijedor, 02.11.2019.godine
Mirsad Duratović