Britanski biznismen kozaračkog porijekla, Fahrudin Kešić, koji je nekoliko dana boravio u glavnom gradu BiH sastao se sa grupom poznatih svjetskih biznismena i političara koji su prisustovali Sarajevo Business Forumu. Iako je najavljivano da je razlog Kešićeve posjete BiH Sarajevo Business Forum, ovi sastanci su i nagovještaj da je on zainteresiran za veću poslovnu saradnju i investicije u regiji.

Direktor BBI banke Amer Bukvić, koji je bio domaćin Sarajevo Business Foruma je rekao kako je g. Kešić izuzetno zainteresiran za investiranje u našoj zemlji izrazivši želju da konkretno razgovara sa najvecim bosanskim privrednicima.

Iz Kešićevog ureda je potvrdjeno da je povod njegovog dolaska na SBF mogućnost investiranja u Bosnu i Hercegovinu i širu regiju jogoistočne Evrope, razmjena ekonomskog i ekspertnog poslovnog mišljenja i ideja otvaranja balkanske regije prema Velikoj Britaniji.

Za one koji neznaju za g. Kešića, rođen je u Kozarcu 1980. godine, a u Britaniju je kao izbjeglica otišao za vrijeme rata. Bogatstvo mladog kozarčanina procjenjuje se na 12 miliona evra i vlasnik je tri veoma uspješne kompanije u Britaniji, uključujući i Advantage Business Grupu, veliku evropsku korporaciju koja je ovlaštena za obavljanje poslovnog, finansijskog i poreznog savjetovanja, revizije, poslovnog restrukturiranja, korporativnih finansija, forenzičkih usluga i svih pravnih usluga. Takodjer je suvlasnik MDC Grupe koja ima prisustvo na tržištima u Njemačkoj, Turskoj, Americi, Saudiskoj Arabiji, itd. U svijetu je poznat kao stručnjak za financije i operativno restrukturiranje velikih kompanija. Magistar prava, g. Kešić je imao ključnu ulogu u nekim od najvećih projekata restrukturiranja i poboljšanja poslovanja kroz 15 godina rada u konzalting firmama u nizu evropskih zemalja.

Sarajevo Business Forum poslovno povezao dva velika biznismena iz Kozarca

Kešić se u Sarajevu sastao i sa g. Ilijazom Zenkićem (Elias R. Zenkich), jednim od najuspješnijih bosanskih biznismena porijeklom iz Kozarca, koji već 60 godina živi u Sjedinjenim Američkim Državama, a vlasnik je kompanije sa sjedištem u Chicagu koja se bavi proizvodnjom polumedicinskih instrumenata, vlasnik je četiri patenta u medicini i jednog u kemijskoj industriji. Iako i danas živi u SAD-u, Zenkić novac zarađen u ovoj zemlji investira u BiH.

"Trenutno najviše ulažem u Visoko, u tvornicu Vita-Life koja proizvodi kafu, čajeve, i druge napitke, vitamine, te kakao. Sad idemo u proizvodnju konditorskih proizvoda, kolača. U bescarinskoj zoni u Visokom imamo 6.000 kvadratnih metara prostora i hoćemo tu razvijati novi posao. Prodaja na veliko. Hoćemo da Bosna postane regionalni lager kao što su Koper ili Amsterdam, da mi uvozimo repromaterijale na veliko i da opskrbljujemo cijelu regiju. Formiranje kompanije nam je uzelo osam mjeseci, što je meni, nažalost, dojadilo", rekao je Zenkić.

Vita-Life izvozi 60 posto svojih proizvoda u Sloveniju, Austriju, Ameriku, te susjedne zemlje, godišnje pravi od 3,5 do 4 miliona KM prometa. Prošle godine je samo u jednom kvartalu promet porastao 40 posto.

Kešić i Zenkić su razgovarali o mogućim zajedničkim investicijskim projektima u Bosni i Herzegovini, uspostavljanju boljih poslovnih odnosa BiH sa Velikom Britanijom i Sjedinjenim Američkim Državama. Saglasni su da treba nastaviti putem unapređenja dobrih i prijateljskih odnosa, razmjene posjeta na visokom i najvišem nivou, ali je također potrebno intenzivirati aktivnosti u saradnji u oblasti kulture, nauke i obrazovanja.

Britanski biznismeni žele investirati u BiH, ali nemaju podršku bh. vlasti

Kešić se u Sarajevu sastao i sa predstavnicima britanske Ambasade u BiH na kome se razgovaralo o olakšanju putovanja građanima i poslovnim ljudima iz BiH u Veliku Britaniju.

‘Treba olakšati putovanje građanima, turistima, biznismenima i britanska ambasada u Sarajavu treba da radi na tome. Brexit je zakomplicirao stvari i jako je teško, skoro nemoguće dobiti vizu za Britaniju’ naglasio je Kešić.

Turisti iz Britanije dolaze u Bosnu i Hercegovinu, pogotovu u zimskom periodu, ali i na ljeto, ‘impresionirani su ljepotama BiH, uživaju u skijanju, hrani, šetnji, ahritekturi, gostoprimstvu. Zato ima prostora za veću saradnju BiH i Velike Britanije, obje države imaju bogatu ponudu, biznismeni iz Britanije imaju motivaciju da investiraju u infrastrukturnim, tehnološkim projektima, ali nemaju potporu domaćih vlasti’ zaključio je Kešić.

Potrebna je nova ekonomska strategija za Bosnu i Hercegovinu

Jedna od ideja koja je razmatrana u Sarajevu je da se od našeg regiona u kratkom roku od nekoliko godina stvori atraktivan ekonomski prostor.

‘Jedan od ciljeva je da se zapadni Balkan poveže infrastrukturnim vezama kao što su autoputevi koji bi spojili Bosnu sa Hrvatskom i Srbijom. Evropska unija bi na ovaj način dobila ekonomski pripremljen region, a cilj je i da se povećanjem standarda Balkan više približi evropskim standardima. U Evropi dalazi jedan neizvjestan period u sljedećih desetak godina u kome EU, pritisnuta mnogobrojnim krizama, uključujući i Brexit, ne namjerava da se dalje širi,’ dodao je Kešić.

‘Većeg ulaganja u BiH neće biti u sljedeće dvije-tri godine bez stabilnijeg ekonomskog i političkog okruženja, bez vladavine prava i promjene poslovnog ambijenta. Ima mnogo ljudi iz BiH koji žive vani, u Švicarskoj, Austriji, Švedskoj, Norveškoj… svi uspješni biznismeni u svojim poslovnim sredinama, ali niko od nas sad ne vidi mogućnosti pod ovim uslovima, u ovoj kompletnoj političkoj situaciji kakva je stvorena u BiH. Ima par ljudi koji su uložili svoj kapital u BiH sa emocijama i srcem, ali, njihov broj je mali i od toga će malo ko imati koristi,’ kaže Kešić.

‘Drugi problem koji imamo je da svi znamo da BiH ima pametne i školovane mlade ljude koje su naši političari uspješno otjerali iz države da budu uspješni u stranim zemljama, da tamo plaćaju poreze i doprinose, da tamo zapošljavaju Britance, Austrijance, Švicarce. To je veliki problem. Nakon što su ih uspješno protjerali iz zemlje i nakon što su postali uspješni u tuđim zemljama, ovaj sistem ovdje im ne dozvoljava da ulože stećeni kapital u svojoj domovini.’

‘Imamo problem i sa susjedima. Pogledajte slučaj prirodne mineralne vode u BiH. Bosanski brendovi vode se teško mogu prodavati u Hrvatskoj, jer se to ne isplati zato što bosanske firme moraju da plaćaju brojna kontinuirana testiranja i analize u

hrvatskim laboratorijima. Nasuprot tome, BiH ne postavlja iste zahtjeve pred hrvatske ili srbijanske firme. Hrvatskoj Jani je tržište BiH dostupnije nego Sarajevskoj vodi hrvatsko tržište. To je samo jedan primjer, a imamo ih stotinu. Plus, naše proizvodjači imaju problem i s plasmanom svojih proizvoda u BiH. To je nešto što se mora promijeniti u BiH’, dodao je Kešić.

Iznos stranih investicija u Bosni i Hercegovini u 2016. godini iznosio je samo 230 miliona eura dok su bh. građani koji žive širom svijeta u domovinu poslali 1,7 milijardi eura. Taj novac je potrošen za svakodnevne potrebe odnosno za puko preživljavanje, a ne za razvojne projekte. Novčane doznake i drugi finansijski transferi iz bh. dijaspore već godinama, dostižu između 1,3 i 1,8 milijardi eura ili, najmanje 13 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda zemlje. Dijaspora u svoju maticu zemlju, godišnje dostavlja višestruko više novca nego što iznose direktne strane investicije.

Sastanak sa Generalom Sakibom Mahmuljinom

Kešić se u Sarajevu sastao i sa Generalom Sakibom Mahmuljinom, također porijeklom iz Kozarca. Sastanak je inicirao Elias Zenkich (Ilijaz Zenkić), Sakibov bliski prijatelj. Komandant Trećeg korpusa Sakib Mahmuljin vodi dugu i mukotrpnu bitku s onima koji žele izjednačiti Armiju RBiH i agresorske vojske na BiH. Njega sude za navodne zločine odreda El mudžahid, po komandnoj odgovornosti.

Kešić je ponudio pomoć Generalu Mahmuljinu i dodao da je jasno da Srbija i Hrvatska ne žale sredstva da odbrane zločince koji su izvršili očite zločine i genocid na Bošnjacima. BiH je na žalost taoc politika tih susjednih zemalja i država ne može mnogo pomoći osumnjičenim, a bošnjački predstavnici u našoj državi ne shvataju koliko je važno da Armija RBiH ne bude proglašena zločinačkom, a Bošnjaci teroristima, jer se po automatizmu ta riječ veže za borce iz arapskih zemalja.

‘Sa pravnog stajališta, ja sam siguran da tu nema legalne odgovornosti i da General Mahmuljin sigurno nije kriv u ovom slučaju. Stvar je politizovana’, rekao je Kešić.

(Source: ABA)