Izdvajamo

Kozarac

U IME ALLAHA MILOSTIVOG SAMILOSNOG
ŠEHIDSKO TURBE
KAMIČANI-KOZARAC

Poštovana i cjenjena braćo i sestre!

Zbog želje da se o Šehidskom mezarju i Šehidskom turbetu počne razmišljati na osnovu jasnih pokazatelja i nedvosmislenih i istinitih činjenica želim da široj javnosti dam informacije iz prve ruke. Znam da će tekst biti dug, ali za spoznaju kompletne situacije to je neophodno! Da napomenem i to da sam mislio čekati da nam prođu ramazan i bajram, dočim,  vidim da bi bilo možda i kasno o nekim stvarima tada diskutovati. Stoga, halalite, nije do mene!

Geografski položaj:

Kozarac se nalazi u sjevero-zapadnoj Bosni, na plodnoj ravni jugo-zapadnog podnožja planine Kozare na putu Prijedor-Banja Luka, centar 40 km od Banja Luke i 9 km od Prijedora. Geografskim položajem pripada Bosanskoj Krajini.

Novija povijest:

Kozarac se prvi put spominje 1334. godine. Već 1360. godine postaje slobodni kraljevski grad (Libera villa). Bio je središte Sanske župe. Tokom 14. i 15. stoljeca smjenjivalo se bosansko i ugarsko (mađarsko) gospodarstvo nad Kozarcom.Tako ostaje sve do 1518. godine, kada ulazi u sastav Osmanske imperije. Svoj najveci procvat je dozivio za vrijeme turske (osmanske) vlasti, koja je trajala 360 godina (1518.-1878.). U razdoblju od 1687. do 1835. godine biva administrativno-upravno i sudsko središte kapetanije kad doživljava svoj najznačajniji razvoj. Nakon Osmanske vladavine doživljava mnoge promjene vlasti kao i sama Bosna. U svim promjenama vlasti ostajao je bez skoro cijele infrasrukture, a najveće razaranje je doživio 1992. godine kada je sravljen sa zemljom, a cjelokupno stanovništvo protjerano od kog je oko 1500 ubijeno u zloglasnim koncentracionim logorima, a oko 300 je dalo svoje živote u redovima Armije BiH širom naše domovine. Povratak muhadžira otpočinje 1998. godine kao i izgradnja domaćinstava. Danas slovi kao primjer uspješnog i masovnog povratka na područje manjeg BiH entiteta. Sva infrastruktura IZ je bila porušena od čega je do danas većina obnovljena. Prve tri džamije u manjem BiH entitetu su otvorene na području ovog Medžlisa od kojih ''Prva džamija'' u Kozaruši 2000. godine.

U organizaciji Islamske zajednice Kozarac je do osnivanja Odbora IVZ SFRJ 1959. godine pripadao srezu IZ Prijedor. Od 1959. prelazi u samostalan Odbor Islamske zajednice i tako funkcioniše do potpunog protjerivanja muslimanskog stanovništva i uništenja cjelokupne infrastrukture maja 1992. godine. Od ponovnog aktiviranja 2002. MIZ-e Kozarac pripada Muftijstvu bihaćkom.

Mahić Amir ef.

Najdražem Gradu na svijetu…

Allahu dragi, koliko sam samo puta pokušao otići iz Kozarca? Otvarajući knjigu sudbine pokušavao sam polahko koračati ka budućnosti što dalje od Čaršije. Sve je bilo uzalud, jer je neko davno napisao na jednom nišenu u Mutničkom haremu: “SVI PUTEVI NAŠI ZAVRŠAVAJU SE OVDJE”,i taj epitaf nas ko sudbina prati ma gdje otišli.

 

Interesantne činjenince

Kozarac
Koordinati (WGS84):
Latitude (lat): 44°58'25"N
Longitude (lon): 16°50'27"E

Daljine od čaršije Kozaraca [vazdušne daljine]:
// 0.8km do Gutići // 0.7km do Suhi Brod // 1.1km do Forići // 1.2km do Bešići // 1.2km do Bešlagići // 1.6km do Mujanovići // 2.0km do Huskići // 2.0km do Podgrađe // 1.5km do Paratušići // 1.5km do Brđani // 1.9km do Dergići // 1.9km do Softići // 2.0km do Deumići // 2.5km do Kenjari // 2.2km do Alići // 2.3km do Rajkovići // 1.9km do Kulašići // 2.4km do Derviši // 2.1km do Vidovići // 2.7km do Mahmuljini // 2.3km do Žerići // 2.9km do Mujkanovići // 3.1km do Lukići // 2.7km do Kamičani // 2.7km do Hrnići // 2.3km do Tadići // 2.4km do Čauševići // 2.4km do Kozaruša // 3.0km do Hrustići


Stanovništvo

Godine 1877. je Kozarac imao 3.600 stanovnika, a Prijedor 3.500. Ovo jest period u kojem se Prijedor počeo naglo razvijati.
Godine 1885. Austirja je obavila popis stanovništva Kozarca koji je brojao 4.966 stanovnika.
Kozarac grad 606 stanovnika
Kozaruša 697 stanovnika
Kamičani 896 stanovnika
Kalata 829 stanovnika
Mutnik 361 stanovnika
Dera 817 stanovnika
Brđani 560 stanovnika
Kevljani 200 stanovnika

Populacija u Kozarcu se dvostruko povećavala skoro svakih četrdeset godina. Kozarac (sa zaseocima):
- 1910. god.: 5.926 stanovnika (5.509 muslimana - 116 pravoslavaca - 150 katolika i 141 grkokatolik).
- 1921. god.: 8.307 stanovnika.
- 1955. god.: 13.473 stanovnika.

U 1991.godini, populacija stanovništva dostigla preko 27.000 od čega su 95% bili Bošnjaci, a 5% su bili pripadnici 16 različitih nacija (Srbi, Hrvati, Ukrajinci, Romi itd.)

Ova zajednica je živjela u harmoniji i miru gdje se prijateljstvo i razlika među ljudima njegovala i poštovala.

Tokom 1960-tih godina, mnogi ljudi iz Kozarca su otišli u druge evropske zemlje radi obrazovanja i zaposlenja. Oni su se vraćali u Kozarac noseći sa sobom nova široka iskustva i novac koji su zaradili u tim zemljama. Svoja materijalna sredstva i znanje su investirali u razvoj privrede u ovoj regiji. Regija je bila bogata sa raznim kulturnim koji su tada posjetili Kozarac, njegovu ljepotu i bogatstvo su upoređivali sa Švicarskom. Danas,oni koji se vraćaju u Kozarac žele da učine sve kako bi vratili stari sjaj i još veću ljepotu Kozarcu.

izvori: Kozarac i Kozarčani (Vehid Gunić) i Wikipedia

Agenda

Klikni na sliku: spisak donatora, asfaltiranje puta kroz Hadžiće

Ko je na web-stranici: 157 gostiju i nema prijavljenih članova

mir.jpg

"A onda, kad im to nije uspjelo počeli su pričati sve glasnije i glasnije da Bosne nema. Pa koga ste onda pokušali osvojiti??" Josip Pejaković