Izdvajamo

Prosječna cijena za izuzimanje zemljišta za autoput Banjaluka – Prijedor, koji će grad na Sani obilaziti sa njegove sjeverne strane, trebalo bi da iznosi oko milion maraka po kilometru.

Poručuju to za Srpskainfo iz „Autoputeva Republike Srpske“ i navode da je od tri ponuđene trase autoputa, izabrana druga kao najbolja varijanta.

– Riječ je o varijanti, koja predviđa dužinu trase 42 kilometra, a koja bi išla brdovito, brežuljkastim terenom, kroz sela Kuljani, Barlovci, Ramići, gdje bi bio izgrađen i prvi tunel na ovom autoputu. Potom Cerići i dalje prema Potkozarju, Omarskoj i Kozarcu, gdje je previđeno i ukrštanje sa postojećim magistralnim putem – kažu u „Autoputevima RS”.

Objašnjavaju da cijenu eksproprijacije zemljišta predviđaju prema dosadašnjim iskustvima prilikom izgradnje autoputeva Gradiška – Banjaluka i „9. januar“ Banjaluka – Doboj, gdje je takođe iznosila oko milion maraka po kilometru.

– Pripreme za eksproprijaciju biće provedene nakon izrade preostale projektne dokumentacije. Biće sačinjena i potrebna dokumentacija za rješavanje imovinsko – pravnih odnosa na trasi autoputa – navode u ovom javnom preduzeću.

 Dodaju da su u samoj završnici razgovora sa kineskom kompanijom „Čajna Šandong internešnel ekonomik end tehnikal korporejšn grup“ u vezi sa realizacijom projekta izgradnje autoputa Banjaluka – Prijedor – Novi Grad, odnosno njegove prve faze od Banjaluke do Prijedora.

Poručuju da sa Kinezima pregovaraju o koncesionom ugovoru, koji bi trebalo da odobri Vlada RS.

– Sva prava i obaveze Vlade Srpske, odnosno Republike Srpske u realizaciji ovog projekta, predmet su razgovora o koncesionom sporazumu, koji se još vode sa kineskim partnerima – tvrde u „Autoputevima”.

Detalje dogovora nestrpljivo čekaju i u gradskoj upravi Prijedor. Na posljednjoj sjednici Skupštine odbornik SDS Radenko Stijepić pitao je da li će Prijedor nastaviti gradnju velike zaobilaznice koja prolazi kroz naselje Čarakovo i izlazi na magistralni put za Sanski Most.

– Izgradnja je počela prije 15-20 godina. Izgrađen je most i desetak kilometar asfaltnog puta. Ta zaobilaznica bi riješila mnoge probleme jer znamo da za praznike bude gužva u gradu. Ukoliko bi zaobilaznica izlazila na autoput to bi rješilo da čitav taj dio od Sanskog Mosta i Ključa izvodi na autoput, to bi za Prijedor bilo od velikog značaja – rekao je Stijepić.

 Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković izjavio je da će to pitanje biti riješeno tek kada bude poznato kojim dijelom Prijedora ide autoput.

– Približavamo se rješavanju pitanja autoputa kroz Prijedor i zato je upitno da li završavati tu zaobilaznicu ili sačekati da vidimo kuda je trasa autoputa pa da se taj put direktno veže sa autoputom – rekao je on.

Prema ranijim najavama koncesija će biti dodjeljena Kinezima na period od 25 do 30 godina. Za pripremu dokumentacije potrebno je oko dvije godine, dok bi autoput trebalo da bude izgrađen za tri godine, te bi trebalo da bude otvoren 2023. godine. Kinezi su procenili da će u izgradnju autoputa, sa četiri trake od Banjaluke do Novog Grada biti uložiti oko 298 miliona evra.

Modernizacija pruge

Preduzeće „Željeznice RS“ potpisale su sa istom kineskom kompanijom komercijalni ugovor za projekat modernizacije i rekonstrukcije oko 100 kilometara pruge od Banjaluke, preko Prijedora i Novog Grada do granice sa Hrvatskom, čija je vrjednost oko 241 milion evra.

Iz Ministarstva saobraćaja i veza kažu da je izgradnja autoputa i modernizacija pruge u uskoj vezi, te da će tek nakon svih dogovora za autoput početi pregovori o potpisivanju kreditnog ugovora za rekonstrukciju pruge.

EuroBlic-srpskainfo.com

Prema varijanti dva, polazna tačka auto-puta iz Prijedora biće između Čirkin Polja i Gornjih Orlovaca. Trasa auto-puta potom ide preko Gornjih Garevaca, u Kozaruši prelazi magistralni put te desnom stranom (iz pravca Prijedora) ide od Hrnića do Kamičana gdje se ponovo vraća na lijevu stranu magistralnog puta i preko Babića, Jakupovića, Bistrice, Verića i Potkozarja (Ivanjske) ide u pravcu Banjaluke, odnosno do naselja Trn.

"Mi smi pripadnici Srpskog naroda i osuđujemo kompletno etničko čišćenje i zločine koje su počinili zločinci iz našeg naroda. Mi se zalažemo za zajednički život i Bosnu i Hercegovinu i želim da naša djeca žive zajedni sa svim našim narodima u BiH. Ja sam Klaudija Pecalj i rodom sam iz Zenice, a moj muž je Milan Pecalj. Husein Ališić je napisao knjigu na engleskom jeziku i u toj knjizi piše o mom mužu. Za vrijeme rata, Husein je živio u Banja Luci i moj muž je sve naše dokumente dao njemu da bi on izašao sa svojom porodicom vani. Milan je čuvao Huseinovog brata koji je bio pretučen i nije se bojao da pomogne prijatelju Bošnjaku.
Ja sam rođena u Zenici među Hrvatskim i Bošnjačkim narodom i žao mi je za sve što se desilo u ratu, jer ja želim da živimo sa svim narodima u Bosni i Hercegovini". Kazali su nam Klaudija i Milan Pecalj, pripadnici Srpskog naroda iz Donjih Garevaca.

26.05.2017. god.