Izdvajamo

Niske temperature zasad nisu nanijele veću štetu pčelarima čije pčele imaju dovoljno hrane, ali ukoliko bi se niske temperature nastavile to bi se moglo odraziti na brojnost pčela u košnicama, upozoravaju pčelari.

Kako su nam rekli pčelari, ovakvo vrijeme usporilo je pčele, a hladnoća može uticati na manje polaganje i razvoj legla, ali je najbitnije da imaju hranu i povoljnu temperaturu te da se hladno vrijeme ne zadrži dugo.

“Hladni dani mogu da utiču na leglo i da kod pčelinjih zajednica dođe do uginuća legla. Ako bude hladnoća – biće tu još stradanja. Budući da najavljuju kišu i snijeg, to vrijeme ne pogoduje pčelinjim zajednicama pa se bojimo da bi, kao i prošle godine, 60 odsto pčela uginulo”, kažu za “Nezavisne” iz pčelarskog udruženja “Bagrem” iz Zvornika.

Pčelari kažu da je sada najbitnije da pčele imaju hrane, te da ne izlaze dok vanjske temperature ne dostignu 13-15 stepeni.

“Ako su skoro izlazile kao moje, onda im hladnoća ne smeta puno jer one mogu i do dva mjeseca izdržati da ne izađu ako su već izlazile. Kod nas su procvjetali iva i kaćun pa su nosile polen. Ako imaju dovoljno hrane te ako se koliko-toliko utople i ne uznemiravaju, neće im puno smetati hladnoća”, kažu iz jednog derventskog udruženja.

Ističu da bi se moglo produžiti cvjetanje bagrema, a kad god je cvjetao poslije 15. maja dobro je medio.

U Udruženju “Teslić” napominju da je bitno da niska temperatura ne potraje dugo, jer ako se produži hladno vrijeme to bi uticalo na pčele s obzirom na to da će tako stati s leglom, mada zasad nema posebnih problema.

“Na samu količinu meda utiču medonosne biljke, a ovo može uticati samo na brojnost, da bude manje polaganje. Ipak, dolazi nam ljepše vrijeme pa se nadamo da neće biti problema”, kažu iz ovog udruženja.

 

Nezavisne

"Mi smi pripadnici Srpskog naroda i osuđujemo kompletno etničko čišćenje i zločine koje su počinili zločinci iz našeg naroda. Mi se zalažemo za zajednički život i Bosnu i Hercegovinu i želim da naša djeca žive zajedni sa svim našim narodima u BiH. Ja sam Klaudija Pecalj i rodom sam iz Zenice, a moj muž je Milan Pecalj. Husein Ališić je napisao knjigu na engleskom jeziku i u toj knjizi piše o mom mužu. Za vrijeme rata, Husein je živio u Banja Luci i moj muž je sve naše dokumente dao njemu da bi on izašao sa svojom porodicom vani. Milan je čuvao Huseinovog brata koji je bio pretučen i nije se bojao da pomogne prijatelju Bošnjaku.
Ja sam rođena u Zenici među Hrvatskim i Bošnjačkim narodom i žao mi je za sve što se desilo u ratu, jer ja želim da živimo sa svim narodima u Bosni i Hercegovini". Kazali su nam Klaudija i Milan Pecalj, pripadnici Srpskog naroda iz Donjih Garevaca.

26.05.2017. god.