Izdvajamo

 

OBJAVLJEN SAŽETAK PRESUDE IZ STRAZBURA: "Sadašnji aranžmani su pojačali etničke podjele u BiH i potkopali..."

... demokratski karakter izbora - navodi se u presudi ESLJP


Evropski sud za ljudska prava danas je objavio sažetak presude u predmetu Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine u kojoj je utvrdio da je aktivno biračko pravo Kovačevića prekršeno.

U današnjoj presudi Vijeća Evropski sud za ljudska prava je, sa šest glasova za i jednim protiv, ocijenio da je Bosna i Hercegovina prekršila član 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diksriminacije) Evropske konvencije o ljudskim pravima u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvu BiH.

Sud je utvrdio da je trenutni politički sistem etničku zastupljenost učinio relevantnijom od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i na taj način pojačao etničke podjele u zemlji i narušio demokratski karakter izbora. Konstitutivni narodi, smatra Sud, čigledno uživaju privilegovan položaj u sadašnjem sistemu.

Podnosilac apelacije se žalio da zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih uslova koji se primjenjuju na Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim Općim izborima, koji su održani 2022. Slično, nije mogao glasati za kandidate po svom izboru na posljednjim predsjedničkim izborima na državnom nivou 2022. godine.

Presudu je donijelo vijeće od sedam sudija u sljedećem sastavu: Gabriele Kucsko-Stadlmayer (Austrija), predsjednica Vijeća, Tim Eicke (Velika Britanija), Faris Vehabović (Bosna i Hercegovina), Lulia Antoanella Motoc (Rumunija), Armen Harutyunyan (Armenija), Ana Maria Guerra Martins (Portugal) i Anne Louise Bormann (Danska).

Sud je primijetio da je suština apelantovog slučaja da zbog aranžmana podjele vlasti, Bosna i Hercegovina nije bila istinska demokratija, već "etnokratija" u kojoj je etnička pripadnost, a ne državljanstvo, bila ključ za osiguranje moći i resursa i u kojoj su tri dominantne etničke grupe kontrolisale državne institucije kako bi ostvarile svoje interese, dok su svi ostali bili građani drugog reda.

"Sud je bio svjestan historijskog konteksta, posebno da su aranžmani o podjeli vlasti osmišljeni da okončaju brutalni sukob obilježen genocidom i 'etničkim čišćenjem'. Priroda sukoba bila je takva da je odobrenje "konstitutivnih naroda" bilo neophodno da bi se osigurao mir. Stoga je bilo zamislivo da bi postojanje drugog doma, sastavljenog samo od predstavnika tri glavne etničke grupe, bilo prihvatljivo u posebnom slučaju Bosne i Hercegovine, da su ovlaštenja Doma naroda bila ograničena na: usko i strogo definisani vitalni nacionalni interesi 'konstitutivnih naroda'", zaključio je Sud.

Sud smatra da u njemu treba da budu zastupljeni svi segmenti društva.

"Kako je bilo, sadašnji aranžmani su etnička razmatranja i/ili predstavljanje učinili relevantnijim od političkih, ekonomskih, socijalnih, filozofskih i drugih razmatranja i/ili predstavljanja i na taj način pojačali etničke podjele u zemlji i potkopali demokratski karakter izbora", istaklo je sudsko Vijeće.

Sud je naglasio da nije vidio razlog da odstupi od svoje prethodne sudske prakse, a posebno u prfedmetima "Sejdić i Finci", "Zornić" i "Pilav" u kojima je utvrdio diskriminaciju osoba koje nisu povezane s tri glavne etničke grupe u BiH, ili onih koji nisu ispunili kombinaciju zahtjeva etničkog porijekla i mjesta stanovanja u pogledu njihovog prava da se kandiduju za Dom naroda i Predsjedništvo BiH.

"Konačno, iako Konvencija nije zabranila državama članicama da različito tretiraju grupe kako bi ispravile "činjenične nejednakosti" među njima, nijedan od "konstitutivnih narod" nije bio u poziciji ugrožene manjine koja se borila za opstanak. Naprotiv, "konstitutivni narodi" su očigledno uživali privilegovan položaj u sadašnjem političkom sistemu", stoji u zaključku Suda.

Iz tog razloga Sud je smatrao da je došlo do povrede člana 1. Protokola br. 12. Konvencije u vezi sa pritužbom podnosioca predstavke u vezi sa sastavom Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

"Kovačević se požalio da je na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine njegov izbor bio ograničen na one kandidate koji su se izjasnili kao Bošnjaci i Hrvati. Samo su stanovnici Republike Srpske imali pravo da glasaju za one kandidate koji su se izjasnili kao Srbi. Na kraju, oni koji se nisu izjasnili kao pripadnici 'konstitutivnih naroda' nisu imali pravo da se kandiduju na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Tvrdio je da je zbog te kombinacije teritorijalnih i etničkih zahtjeva njegovo zakonsko pravo glasa ograničeno na diskriminatorski način na osnovu mjesta njegovog prebivališta i na etničkoj osnovi", navodi se.

Kako je Sud utvrdio da ova kombinacija teritorijalnih i etničkih uslova predstavlja diskriminatorno postupanje protivno članu 1. Protokola br. 12 u kontekstu prava na učešće na izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, smatra da je isto važilo i za pravo glasa na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

"Prvo, podnosilac prijave nije imao mogućnost glasanja za kandidate koji se nisu izjasnili kao pripadnici ni jednog od 'konstitutivnih naroda' (pošto takvi kandidati nisu ni imali pravo da se kandiduju). Nadalje, budući da je stanovnik Federacije, podnosilac prijave nije imao pravo glasa za kandidate koji su se izjasnili kao Srbi. Dakle, za razliku od osoba iz Federacije koje su se izjasnile kao Bošnjaci i Hrvati i osoba iz Republike Srpske koje su se izjasnile kao Srbi, podnosilac prijave nije bio istinski zastupljen u kolektivnom Predsjedništvu. Stoga je različito tretiran na osnovu mjesta stanovanja i etničke pripadnosti. S tim u vezi, Sud je primijetio da je Predsjedništvo bilo političko tijelo države, a ne entiteta. Njegova politika i odluke uticale su na sve građane Bosne i Hercegovine, bilo da žive u Federaciji, Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu", navodi se.

Osim toga, Sud je zaključio da se mir i dijalog najbolje održava efikasnom političkom demokratijom, čiji je stub mogućnost slobodnog ostvarivanja prava glasa.

"Dakle, niko ne bi trebalo da bude prisiljen da glasa samo po propisanim etničkim linijama, bez obzira na politički stav. Čak i kada bi se održao sistem etničkog predstavljanja u nekom obliku, on bi trebao biti sekundaran u odnosu na političku predstavljenost, ne bi trebao diskriminirati 'Ostale i građane Bosne i Hercegovine' i trebao bi uključivati etničku zastupljenost sa cijele teritorije države", zaključak je Evropskog suda.

slobodna-bosna.ba

29. februara i 1. marta 1992. godine je održan referendum o nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine, na koji je izašlo oko 64% građana RBiH s pravom glasa i njih 99% je glasalo ZA nezavisnu i suverenu BiH, državu ravnopravnih građana i naroda.