Izdvajamo

 

Večeras se na magistralnom putu Prijedor-Kozarska Dubica dogodila teška saobraćajka.

Kako saznajemo nezgoda se dogodila ove srijede oko 18:00 časova između Knežice i Međuvođa u mjestu Veliko Dvorište, opština Kozarska Dubica.

Prema informacijama sa terena došlo je do slijetanja sa kolovoza putničkog automobila koji je potom udario u propust.

Tom prilikom smrtno je stradalo jedno lice a teško povrijeđeno drugo.

-Dana 7. februara Policijskoj upravi Prijedor je prijavljeno da se oko 17:55 časova na magistralnom putu Prijedor-Kozarska Dubica u mjestu Veliko Dvorište dogodila saobraćajna nezgoda. Došlo je do slijetanja sa kolovoza putničkog automobila “Audi” kojim je upravljalo lice M.P. iz Prijedora. Tom prilikom smrtno je stradalo lice D.K. iz Prijedora, dok je lice M.P. zadobilo teške tjelesne povrede. U toku je uviđaj u prisustvu dežurnog tužioca Okružnog javnog tužilaštva Prijedor – potvrdila nam je Zvezdana Alendarević, portparolka PU Prijedor.

Kako sazanjemo, teško povrijeđeni M.P. je prevezen u UKC RS u Banjaluci.

Prema informacijama sa lica mjesta, trenutno je obustavljen saobraćaj ovim dijelom magistralnog puta i koriste se obilazni putevi.

Vozači oprez, prilagodite svoju vožnju uslovima na putu i poštujte saobraćajne propise.

www.prijedordanas.com

Nikada zločine naših komšija zaboraviti nećemo i dok smo živi o njima ćemo svjedočiti i sve ljude na njih podsjećati. Istinu o našem stradanju ćemo konstantno širiti, a pravdu na ovosvjetskim sudovima uporno tražiti. Za istinu ćemo živjeti, raditi i umirati! Zbog toga danas na ovom mjestu želimo još jednom jasno kazati da su nas naše komšije u nedjeljnim, poslijepodnevnim satima, 24. maja 1992. godine, svojim paravojnim snagama napali, da su tada nad nama agresorski čin započeli i u narednom vremenu realizirali, da su na području naše općine više od 3.000 naših najmiliji poubijali, a njihova tijela u mnogobrojne jame i grobnice skrili, da su naše majke i sestre silovali, da su nas u logore zatvorili i u njima najtežim torturama mučili, da su naše imetke pljačkali i uništavali, da su naše džamije palili i rušili, da su nas sa ognjišta naših protjerali, da su nam povratak na njih osporavali, da se ni nakon 25 godina za zločine svoje nisu pokajali, da zločince iz svog naroda nisu izdvojili već su se s njima poistovjetili, da kosti naših najmilijih još uvijek na njima znanim mjestima kriju, da svoju omladinu lažima o nama truju, da na započetom zlu devedesetih godina i dalje ustrajavaju.

Mr. Amir ef. Mahić
25.05.2017. god.