Izdvajamo

MEDŽLIS ISLAMSKE ZAJEDNICE
KOZARAC

LIČNA KARTA MIZ-e KOZARAC

Službeni naziv: Medžlis Islamske zajednice Kozarac
Adresa: Maršala Tita bb, 79202 Kozarac
Tel: 052/346-080
fax: 052/346-081

Godina osnivanja medžlisa: 1959.

Muslimanska populacija na području medžlisa: 29.000 (prije agresije, a trenutno oko 8.000 stalnih povratnika)
Površina:
oko 325 km2
Broj džemata: 15
Broj uposlenih: 10 stalnih imama; 1 honorarni imam

Geografski položaj:
Kozarac se nalazi u sjevero-zapadnoj Bosni, na plodnoj ravni jugo-zapadnog podnožja planine Kozare na putu Prijedor-Banja Luka, centar 40 km od Banja Luke i 9 km od Prijedora. Geografskim položajem pripada Bosanskoj Krajini.

Novija povijest:
Kozarac se prvi put spominje 1334. godine. Već 1360. godine postaje slobodni kraljevski grad (Libera villa). Bio je središte Sanske župe. Tokom 14. i 15. stoljeca smjenjivalo se bosansko i ugarsko (mađarsko) gospodarstvo nad Kozarcom.Tako ostaje sve do 1518. godine, kada ulazi u sastav Osmanske imperije. Svoj najveci procvat je dozivio za vrijeme turske (osmanske) vlasti, koja je trajala 360 godina (1518.-1878.). U razdoblju od 1687. do 1835. godine biva administrativno-upravno i sudsko središte kapetanije kad doživljava svoj najznačajniji razvoj. Nakon Osmanske vladavine doživljava mnoge promjene vlasti kao i sama Bosna. U svim promjenama vlasti ostajao je bez skoro cijele infrasrukture, a najveće razaranje je doživio 1992. godine kada je sravljen sa zemljom, a cjelokupno stanovništvo protjerano od kog je oko 1500 ubijeno u zloglasnim koncentracionim logorima, a oko 300 je dalo svoje živote u redovima Armije BiH širom naše domovine. Povratak muhadžira otpočinje 1998. godine kao i izgradnja domaćinstava. Danas slovi kao primjer uspješnog i masovnog povratka na područje manjeg BiH entiteta.Sva infrastruktura IZ je bila porušena od čega je do danas većina obnovljena. Prve tri džamije u manjem BiH entitetu su otvorene na području ovog Medžlisa od kojih ''Prva džamija'' u Kozaruši 2000. godine.

U organizaciji Islamske zajednice Kozarac je do osnivanja Odbora IVZ SFRJ 1959. godine pripadao srezu IZ Prijedor. Od 1959. prelazi u samostalan Odbor Islamske zajednice i tako funkcioniše do potpunog protjerivanja muslimanskog stanovništva i uništenja cjelokupne infrastrukture maja 1992. godine. Od ponovnog aktiviranja 2002. MIZ-e Kozarac pripada Muftijstvu bihaćkom.

Džemati i službeni MIZ-e Kozarac

 

Red. br.

Džemat

Ime i prezime službenika

Napomena

1.

Alići-Softići

Zehrudin ef. Beganović

 

2.

Brđani

Said ef. Toromanović

 

3.

Hrnići

Ajdin ef. Hrnić

 

4.

Kalata

Abdul-Aziz Nuspahić

 

5.

Kamičani

Amir ef. Mahić

 

6.

Kozaruša

Sakib ef. Džaferović

 

7.

Mujkanovići

Rašid ef. Malagić

 

8.

Stari grad-Mutnik

Jasmin ef. Glamočanin

 

9.

Trnopolje

Mujaga ef. Delić

 

10.

Ujedinjeni džemati (Kevljani, Hadžići i Srednji Jakupovići)

Hfz. Muharem ef. Šeperović

 

 

Glavni imami:
1. h. Sakib ef. Džaferović (2002-2007.)
2. h. Amir ef. Mahić (2007-.....)

Vjersko-prosvjetni referenti:
1. h. Teufik ef. Hadžić (1959-1982.)
2. h. Ilijas ef. Mahmuljin (1982-1992.)

Mahić Amir ef.

Ne! Nećemo više biti kao bolesnici koji će u tišini i lažnoj finoći popustiti svima i dati Bogu dušu."

"Radikalan sam! Opasan sam!
- Radikalan sam protiv svih radikalnih planova za uništenje mog naroda, moje vjere i moje kulture.
- Opasan sam za sve zavjere i sve subjekte koji rade o glavi meni i mom narodu, mojoj vjeri i mojoj kulturi."

Muftija Muamer ef. Zukorlić