MEDŽLIS ISLAMSKE ZAJEDNICE
KOZARAC
LIČNA KARTA MIZ-e KOZARAC
Službeni naziv: Medžlis Islamske zajednice Kozarac
Adresa: Maršala Tita bb, 79202 Kozarac
Tel: 052/346-080
fax: 052/346-081
Godina osnivanja medžlisa: 1959.
Muslimanska populacija na području medžlisa: 29.000 (prije agresije, a trenutno oko 8.000 stalnih povratnika)
Površina: oko 325 km2
Broj džemata: 15
Broj uposlenih: 10 stalnih imama; 1 honorarni imam
Geografski položaj:
Kozarac se nalazi u sjevero-zapadnoj Bosni, na plodnoj ravni jugo-zapadnog podnožja planine Kozare na putu Prijedor-Banja Luka, centar 40 km od Banja Luke i 9 km od Prijedora. Geografskim položajem pripada Bosanskoj Krajini.
Novija povijest:
Kozarac se prvi put spominje 1334. godine. Već 1360. godine postaje slobodni kraljevski grad (Libera villa). Bio je središte Sanske župe. Tokom 14. i 15. stoljeca smjenjivalo se bosansko i ugarsko (mađarsko) gospodarstvo nad Kozarcom.Tako ostaje sve do 1518. godine, kada ulazi u sastav Osmanske imperije. Svoj najveci procvat je dozivio za vrijeme turske (osmanske) vlasti, koja je trajala 360 godina (1518.-1878.). U razdoblju od 1687. do 1835. godine biva administrativno-upravno i sudsko središte kapetanije kad doživljava svoj najznačajniji razvoj. Nakon Osmanske vladavine doživljava mnoge promjene vlasti kao i sama Bosna. U svim promjenama vlasti ostajao je bez skoro cijele infrasrukture, a najveće razaranje je doživio 1992. godine kada je sravljen sa zemljom, a cjelokupno stanovništvo protjerano od kog je oko 1500 ubijeno u zloglasnim koncentracionim logorima, a oko 300 je dalo svoje živote u redovima Armije BiH širom naše domovine. Povratak muhadžira otpočinje 1998. godine kao i izgradnja domaćinstava. Danas slovi kao primjer uspješnog i masovnog povratka na područje manjeg BiH entiteta.Sva infrastruktura IZ je bila porušena od čega je do danas većina obnovljena. Prve tri džamije u manjem BiH entitetu su otvorene na području ovog Medžlisa od kojih ''Prva džamija'' u Kozaruši 2000. godine.
U organizaciji Islamske zajednice Kozarac je do osnivanja Odbora IVZ SFRJ 1959. godine pripadao srezu IZ Prijedor. Od 1959. prelazi u samostalan Odbor Islamske zajednice i tako funkcioniše do potpunog protjerivanja muslimanskog stanovništva i uništenja cjelokupne infrastrukture maja 1992. godine. Od ponovnog aktiviranja 2002. MIZ-e Kozarac pripada Muftijstvu bihaćkom.
Džemati i službeni MIZ-e Kozarac
Red. br. |
Džemat |
Ime i prezime službenika |
Napomena |
1. |
Alići-Softići |
Zehrudin ef. Beganović |
|
2. |
Brđani |
Said ef. Toromanović |
|
3. |
Hrnići |
Ajdin ef. Hrnić |
|
4. |
Kalata |
Abdul-Aziz Nuspahić |
|
5. |
Kamičani |
Amir ef. Mahić |
|
6. |
Kozaruša |
Sakib ef. Džaferović |
|
7. |
Mujkanovići |
Rašid ef. Malagić |
|
8. |
Stari grad-Mutnik |
Jasmin ef. Glamočanin |
|
9. |
Trnopolje |
Mujaga ef. Delić |
|
10. |
Ujedinjeni džemati (Kevljani, Hadžići i Srednji Jakupovići) |
Hfz. Muharem ef. Šeperović |
|
Glavni imami:
1. h. Sakib ef. Džaferović (2002-2007.)
2. h. Amir ef. Mahić (2007-.....)
Vjersko-prosvjetni referenti:
1. h. Teufik ef. Hadžić (1959-1982.)
2. h. Ilijas ef. Mahmuljin (1982-1992.)
Mahić Amir ef.