Izdvajamo

 

Danas su Kozarčani nizom sadržaja prisjetili se 24. maja 1992. godine i stradanja bošnjačkog naroda. Cilj ovog skupa da se još jednom potvrdi istina koja se ovom narodu desila

U znak sjećanja na 24. maj 1992. godine, datum kada je počela golgota Kozarčana, više stotina mještana ovog kraja danas se nakon podne-namaza u tužnom mimohodu od Mutničke džamije pridružila komemorativnoj manifestaciji na šehidskom mezarju u obližnjim Kamičanima.

 

Na Spomen obilježju u Kozarcu, gdje o težini stravičnog zločina svjedoči više od 1.240 imena nevino ubijenih, položeno je cvijeće i proučena Fatiha.

Ujutro su članovi Planinarskog društva Mrakovica Kozarac položili cvijeće u Spomen obilježje, a nakon toga krenuli na pohod na Kozarački kamen. Želja im je da buduće svake godine na ovaj dan organizuju pohod na Kozarački kamen i na ovaj način obilježe ovaj dan.

Cvijeće su na Spomen obilježje položile i članice žena Udruženja "Kamičani 2015". Kažu da je ovaj datum za njih vrlo bolan.

- Tradicionalno obilježavamo ovaj dan. Većina žena su majke šehida, sestre, supruge , kćerke i unuke. Ovo je za nas veoma bolno i nastojimo da na bilo koji način to obilježimo, pa makar i polaganjem cijeća - kazale su članice Udruženja žena Kamičani.

Cvijeće u Spomen obilježju položio je i predstavnik Humanitarne organizacije Kozarac, Ibro Halilović

"Neka sjećanja iz naših života nikada ne blijede, ostaju trajno svježa, toliko živuća u nama da imate osjećaj da nisu ni prošla, da uopšte nisu ni sjećanja, već naša zbilja. Za većinu nas kozarčana 24.maj 1992. godine je jedno takvo sjećanje i ono što je uslijedilo nakon njega".kazao je Hfz.Amir ef Mahić

"Želimo i one koji se ogriješiše od nas danas da pozovemo, da se barem nakon 31 godinu pokaju i pokušaju popraviti. Da ideologiju zla, koju su baštinili sve ove godine, napuste i vrijednostima ljudskoga roda se približe. Da potomke svoje tereta zločinačkog naroda oslobode i zla kojim truju njihova srca zaštite i da na miru i suživotu sa drugima i drugačijima napokon počnu budučnost graditi".poručio je Hfz.Amir ef Mahić.

Na kraju su članice Odjela za braki i porodicu MIZ Kozarac i njihove sestre iz Kaknja održale predavanje, a predavač je bila prof. Muvedeta Halilović

"Mi smi pripadnici Srpskog naroda i osuđujemo kompletno etničko čišćenje i zločine koje su počinili zločinci iz našeg naroda. Mi se zalažemo za zajednički život i Bosnu i Hercegovinu i želim da naša djeca žive zajedni sa svim našim narodima u BiH. Ja sam Klaudija Pecalj i rodom sam iz Zenice, a moj muž je Milan Pecalj. Husein Ališić je napisao knjigu na engleskom jeziku i u toj knjizi piše o mom mužu. Za vrijeme rata, Husein je živio u Banja Luci i moj muž je sve naše dokumente dao njemu da bi on izašao sa svojom porodicom vani. Milan je čuvao Huseinovog brata koji je bio pretučen i nije se bojao da pomogne prijatelju Bošnjaku.
Ja sam rođena u Zenici među Hrvatskim i Bošnjačkim narodom i žao mi je za sve što se desilo u ratu, jer ja želim da živimo sa svim narodima u Bosni i Hercegovini". Kazali su nam Klaudija i Milan Pecalj, pripadnici Srpskog naroda iz Donjih Garevaca.

26.05.2017. god.