Bio je to jedan od najtežih zločina nad nesrpskim stanovništvom počinjenih tokom minulog rata u Bosni i Hercegovini, a sjećanja logoraša još uvijek su teška i bolna.
U Prijedoru je danas u organizaciji Udruženja logoraša „Prijedor 92“ i Udruženje logoraša „Kozarac“ uz podršku Regionalnog Saveza udruženja logoraša regije Banjaluka obilježena 29. godišnjica zločina u logoru „Keraterm“.
Ova godišnjica svake se godine obilježava na današnji datum, u znak podsjećanja na 1992. godinu, kada je u sobi broj tri ubijeno oko 200 logoraša, javlja Anadolu Agency (AA).
Bio je to jedan od najtežih zločina nad nesrpskim stanovništvom počinjenih tokom minulog rata u Bosni i Hercegovini, a sjećanja logoraša još uvijek su teška i bolna.
Jedan od bivših logoraša, Teufik Kulašić iz Kozarca, ističe da je u logoru „Keraterm“ bio od 14. juna do 6. augusta, kada je prebačen u logor „Trnopolje“, odakle je otišao za Karlovac.
„Svake godine dolazim na ova obilježavanja, prije svega, da sa svojim bivšim logorašima podijelim sjećanja. Bog nas je ostavio među živima i zato smatram da nam je obaveza da njegujemo sjećanja na sve one koji nisu uspjeli preživjeti. Sjećanja su teška i bolna i svaki put kada na kolektivnim dženazama vidite one tabute pomislite da ste i vi mogli biti u njima“, kazao je Kulašić.
- Pamtimo vrijeme, prostor i ubijene logoraše -
Predsjednik Regionalnog Saveza udruženja logoraša regije Banja Luka Mirsad Duratović je na obilježavanju 29. godišnjice logora „Keraterm“ rekao da su i danas živa sjećanja na sve što se desilo u ljeto 1992. u ovom logoru.
„Došli smo danas da pamtimo vrijeme, prostor i ubijene logoraše. Na ovaj način se sjećamo njih, ali i podsjećamo na izvršioce tih zločina. Dali smo sebi i roditeljima ubijenih obećanje da ćemo i dalje raditi na pronalaženju njihovih posmrtnih ostataka, ali i nastojati da se procesuiraju putem nadležnih institucija svi oni koji snose odgovornost za sve što se dešavalo u logoru 'Keraterm'“, rekao je Duratović.
Ovaj logor je obilježen spomen–pločom, a kroz njega je u periodu od maja do augusta 1992. prošlo više od 3.000 ljudi, dok 371 logoraš nije preživio logoraške torture i mučenja. Zatočeni u logoru su uglavnom bili stanovnici Mataruškog brda, odnosno naselja na lijevoj obali Sane.
- Važno obilježavati godišnjice svakog zločina -
Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović kazao je u teelfonskoj izjavi za AA da je vrlo važno da se godišnjice ovakvih i sličnih zločina obilježavaju.
"Još je bitnije da Zakon o nestalima kojim je predviđeno obilježavanje svih stratišta u Bosni i Hercegovini konačno ugleda svjetlo dana i da se počne sa primjenom kako bi se omogućilo da se na svim mjestima stradanja postave spomen-obilježja za trajno sjećanje na sve žrtve, za one koji su ubijeni, ali i one koji su prošli kroz razne torture, bilo u logorima ili drugim mjestima zatočenja", rekao je Tahirović te dodao:
"Ovo što rade udruženja žrtava je jako bitno, ali to će trajati dok oni imaju snage da obilaze stratišta, ali vrijeme čini svoje i sve je manje onih žrtava koje su u stanju da posjećuju određena stratišta i nadam se da će politički lideri shvatiti da je neophodno, pošto već imamo taj zakon, da konačno zaživi u praksi da se ta mjesta obilježavaju na adekvatan način i da ostanu trajna sjećanja na zločine koji su se desili na tim mjestima."
- Put prema istini, pravdi i pomirenju -
Napomenuo je da je to sigurno jedan od puteva koji vode prema istini, pravdi i pomirenju.
"Ono što je jučer uradio Valentin Inzko također usmjerava ka pomirenju i prihvatanju činjenica o tome šta se dešavalo na području Bosne i Hercegovine 1990-ih godina. To je nešto sto ćemo kad-tad prihvatiti. Što prije prihvatimo, prije ćemo imati svjetliju budućnost", kazao je Tahirović.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko, koristeći svoje ovlasti, donio je dopunu Krivičnog zakona BiH, kojom je uveo zabranu negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravomoćnim presudama nadležnih međunarodnih i domaćeg suda i kazne za počinioce.
Tekst:Anadolia/foto: Nijaz-Caja Huremović
