Izdvajamo

U prijedorskoj regiji posao su ove godine dobila 2.904 radnika i to najviše u proizvodnji tekstila, kože i obuće, zatim u prehrambenim i građevinskim djelatnostima.

U zemljama regiona, Sloveniji, Hrvatskoj, Austriji i Njemačkoj posao su našli sertifikovani varioci i vozači teretnih vozila, kao i medicinske sestre.

Tokom prošle godine u domovima za njegovanje starijih u Njemačkoj i Austriji zaposleno je 30 medicinskih sestara.

"Na kraju ove godine taj broj će biti mnogo veći ", kaže rukovodilac prijedorske Filijale Zavoda za zapošljavanje RS Zdravko Suvajac.

Dodaje da medicinske sestre najčešće do posla dolaze posredstvom državne Agencije za rad i zapošljavanje. Preduslov je aktivno poznavanje njemačkog jezika i završen smjer za opštu - pedijatrijsku medicinsku sestru.

Suvajac ističe da su primanja medicinski sestara kod nas između 800 i 1.100 KM, dok u Njemačkoj tokom prve godine zarađuju 1.900 evra i imaju besplatan smještaj.

"Nakon godinu dana rada u njemačkim staračkim domovima rastu im i plate na 2.500 evra", tvrdi Suvajac.

Na području Potkozarja i dalje poslodavci najviše traže zanatlije, kao što su obućari, krojači, šnajderi, stolari, zavarivači, kovači, tesari i armirači. Upravo su ovi zanati deficitarni.

"Međutim, problem je i što poslodavci izbjegavaju zapošljavanje zanatlija srednjih godina, jer su manje produktivni i teže postižu radnu normu. Radije uzimaju mlade ljude drugih zanimanja i dokvalifikuju ih ili prekvalifikuju o svom trošku", rekao je Suvajac.

U Prijedoru godinama postoje srednjoškolski smjerovi čijim završavanjem učenici povećavaju broj onih koji godinama traže posao. To su frizeri, trgovci, kondiktori, konobari i automehaničari.

Mnogo je nezaposlenih ekonomskih, upravnih, mašinskih, hemijskih, medicinskih i poljopriovrednih tehničara.

"Budući da ima mnogo privatnih fakulteta, iz godine u godinu sve je više diplomiranih pravnika i ekonomista koji ne mogu naći posao, kao i mastera za koje ne postoji sistemsko riješenje", tvrdi Suvajac.

Profesori bez posla

Među visokoškolskim deficitarnim zanimanjima na području regije Prijedor su profesori matematike, fizike, biologije, nemačkog i ruskog jezika, kao i mašinski i elektro inženjeri. Posao u struci ne može da nađe desetak doktora medicine.

Blic

Malena Maida Bašić, djevojčica od jedanaest godina, sjedila je na skemliji koju joj je od drveta napravio otac Ibrahim. Skrivali su se osam mjeseci u šumi Kozare. Tog hladnog zimskog jutra, 12.februara 1993.godine, ispred šatora od cerade i najlona, jela je grah sa udrobljenim bajatim kruhom. Zavladala je potpuna tišina. Vojnici su ih opkolili i prišli na dvadesetak metara. Kada je zapucalo prvi je pao njen otac. Osjetila je oštar bol u stomaku i strovalila se na leđa. Pokušala je da dozove majku Mirsadu ali glas je ostao u grlu. Gledala je kako meci kidaju komadiće odjeće sa majčinih grudi dok istrčava iz šatora. Maidini prstići stezali su kašiku. Tanjir se nije prevrnuo. Pokušala je udahnuti ali bolni grč iz stomaka nije dao. Vid joj se mutio i mogla je prigušeno čuti jedino još vrisak brata Mirsada koji pokušava pobjeći. Dječijim grudima prostrujao je zadnji drhtaj.

Piše: Edin Ramulić

* Opis zadnjih trenutaka života djece u tekstu baziran je na autentičnim forenzičkim, sudskim i informacijama dobijenim od očevidaca.