Učestale padavine i temperature između 10 i 26 stupnjeva pogoduju razvoju patogena u zasadima šljiva. Kako bi se smanjila šteta, potrebno je sprovoditi mjere zaštite u ranim fazama razvoja voćke.

U godini kao što je ova, česte padavine mogu dovesti do pojave bolesti u zasadima šljiva. Ukoliko se ne pirmjeni adekvatna zaštita, može doći do velikih gubitaka. Štete nastaju usljed prevremenog opadanja lisne mase, što onemogućava dozrijevanje plodova pa oni gube upotrebnu vrijednost. Oboljele voćke često ponovo prolistaju, što dovodi do oslabljivanja biljaka, otežava dozrijevanje lastara i povećava osjetljivost prema mrazu, objašnjava Ivana Obradović stručnjak za zaštitu bilja.

Uzrok bolesti - nestabilni vremenski uslovi
Takođe, kako ona ističe, povećana vlažnost zraka i temperatura između 10 i 26 stupnjeva pogoduju razvoju patogena. Kako smo ranije pisali, izuzetno nestabilni vremenski uslovi sa učestalim padavinama i optimalnim temperaturama pogoduju razvoju biljnih bolesti kao što su bakteriozna plamenjača jabučastog voća, plamenjača i pepelnica vinove loze.

Ovakvi uslovi sa povećanom vlažnošću zraka stvorili su povoljne uslove za razvoj truleži plodova koštičavog voća.

Simptomi infekcije se javljaju na lisnoj masi i u početku su to blijedožute, okrugle pjege nepravilno rasute po lišću. Vremenom one se uvećavaju, postaju narandžasto-žute, a kasnije i narandžasto-crvene. Na jednom listu može biti i do 150 pjega, koje se zatim spajaju kada i dolazi do opadanja cjelokupne lisne mase. Oboljela stabla izgledaju kao da su spaljena vatrom.

Koje su mjere zaštite?
S obzirom da se patogen održava u opalom lišću šljive, osnovna mjera zaštite je sakupljanje, spaljivanje ili dublje zaoravanje zaraženog lišća. Druga značajna mjera je suzbijanje patogena hemijskim putem.

Prvo tretiranje bi trebalo obaviti po precvjetavanju šljive jer lišće mora biti zaštićeno u najranijim fazama razvoja. Ukoliko postoje uslovi za infekciju tokom vegetacije, šljivu bi trebalo štititi fungicidima nekoliko puta. U ovu svrhu se koriste preparati na bazi folpeta, kaptana i mankozeba, zaključuje stručnjak za zaštitu bilja.

Mina Erić/agroklub.ba/foto:Arhiva Nijaz-Caja Huremović