Najava zatvaranja granica, ponovni karantini, izolacije, samo bi dodatno usložili već složenu situaciju kada govorimo o kretanju ljudi, ali i "popravljanju" ekonomske katastrofe koja je na pomolu.

Jedno je sigurno, svaka vrsta zatvaranja - "lockdowna" jednostavno je neprihvatljiva. Prvi veliki lockdown u trajanju od dva mjeseca na koljena je bacio cijeli svijet. Neki sljedeći bio bi fatalan po mnoge. Bukvalno.

I bh. dijaspora prolazi kroz težak period, neki od njih su ostali bez posla, nekima su prihodi smanjeni, tako da ekonomisti upozoravaju da će u ovoj godini sigurno doći do znatno manjeg priliva novca u odnosu na ranije godine, što će se i direktno, ali i indirektno, odraziti na životni standard građana Bosne i Hercegovine

Iznosi koji dolaze u BiH iz dijaspore broje se u milijardama. Samo u devet mjeseci prošle godine rodbina je u BiH poslala - 2,7 milijardi, koliko je poslala tokom cijele 2018. godine. Ovaj iznos je čak četiri puta viši od iznosa ulaganja u BiH u tom periodu.

Sada je ključno pitanje koliko će najave zatvaranja granica, limitiranje putovanja i nedolazak dijaspore uticati na ekonomiju naše zemlje?

Dva mjeseca koja imaju najveći broj turističkih dolazaka u BiH su juli i august, kaže za BUKU Faruk Hadžić, ekonomista, "iza njih dolaze juni, septembar i oktobar, koji su negdje isti po broju dolazaka i noćenja".

"Obzirom da je u aprilu i maju zabilježen pad, ali i sada u junu, ovi mjeseci bi trebali predstavljati malo svjetlo na kraju tunela za zaposlene koji rade i žive od turizma. Nedolazak dijaspore i turista bi samo još dodatno pogoršao već sada loše ekonomske pokazatelje i produbio bi krizu do kraja godine", ističe.

On kaže da su sektori povezani za turizmom imali zaključno sa aprilom najveći pad zaposlenosti, tako da one firme koje su vratile dio radnika ili nisu otpuštale, doći će u nezavidnu poziciju tokom ljeta.

"Rješenje nije u zatvaranju granica, kako sa naše strane, tako i od strane susjednih zemalja, već kroz dogovorni sistem uspostaviti mehanizme nesmetanog kretanja, jer na taj način svi imaju koristi. Posljedice zatvaranja smo već svi vidjeli i doživljeli i smatram da nikome više nije u interesu donositi restriktivne mjere, jer će ekonomske posljedice biti daleko veće od zdravstvenih", zaključuje naš sagovornik.

Značajna stavka ukupne potrošnje u BiH su i doznake iz inostranstva, kao i potrošnja dijaspore prilikom dolaska u BiH. Smanjivanje na ovim stavkama će dovesti do dodatnog pada potrošnje, tako da se sada treba maksimalno posvetiti ekonomskom aspektu korona krize, koja bi mogla dovesti do daleko većih štetnih posljedica po naše građane, nego dosadašnji zdravstveni aspekt. Oporavak ekonomije bi mogao trajati godinama poslije toga.

ELVIR PADALOVIĆ/buka.com