Udruženje Platforma iz Nizozemske na Schuman trgu u Briselu, pored zgrada Vijeća Evrope i Evropske komisije, 10. januara organizira proteste za mir u BiH. Inicijativa da se na ovaj način, zbog stanja u domovini, aktiviraju Bosanci i Hercegovci i njihovi prijatelji, proširila se i na druge države, pa se protesti organiziraju i u Ženevi, Londonu, Otavi, Torontu, Oslu, Rimu, Beču, Štokholmu, Geteborgu, Malmeu i drugim gradovima Švedske), ali i u Sarajevu i Tuzli.

– Naši građani u SAD su tražili dozvolu za održavanje skupova u Čikagu i Njujorku, ali upitno je da li će se održati zbog epidemioloških mjera. Ni u Parizu ili u Nizozemskoj protesti nisu mogući, inače bi bili organizovani u Hagu, ali imamo informacije da će veliki broj naših građana iz Nizozemske doći u Brisel – kaže za “Avaz” Kozarčanin Satko Mujagić, bivši logoraš i jedan od organizatora.

Situacija u BiH

Protesti su motivirani brigom zbog situacije u BiH, nakon neustavnih odluka RS koje su uvod u anarhiju, ali i stalnim negiranjem Bošnjaka, bosanskog jezika, genocida i veličanjem zločinaca.
– Unilateralne odluke jedne političke stranke i 1991. godine su bile uvod u rat, formiranje konc – logora, masovne zločine, progon i genocid. Zbog toga su mnogi zabrinuti, a nekima se vraćaju i stare traume. Ali i da ne bude oružanog sukoba, odluke o preuzimanju nadležnosti države od strane entiteta su nelegitimne, jer ako entitet RS ima pravo da prekrši zakon o Oružanim snagama BiH i formira svoju vojsku, zašto to ne bi moglo bilo koje selo ili opština? Anarhija vodi u izolaciju jednog entiteta, pa i države, u ekonomski krah. To je put u koji Dodik gura vlastiti narod i to ne zato što je neko stvarno ugrožen, nego zato što prodaje svoju “slobodnu” interpretaciju Dejtona – ističe Mujagić.
Dodaje da je sramotno da Vučić i Dodik negiraju odluke Tribunala UN-a, iako su i Srbija, i BiH članice UN-a i da je vrijeme da priznaju krivicu osuđenih i skinu hipoteku sa vlastitog naroda.

Podjela BiH nije opcija

Satko Mujagić je tokom agresije na BiH prošao pakao prijedorskih logora, ali ne miri se sa politikantskim teorijama da Bošnjaci i Srbi ne mogu živjeti skupa. Podsjeća da četiri velike konfesije u BiH žive zajedno duže od pet stoljeća, te da ni svi zločini iz 40-tih, kao ni oni iz 90-tih, nisu pokidali veze među ljudima. Naglašava da svi dijelimo istu zemlju, slične običaje, jezik i historiju, te da su i Srbi, njegov, bosanski narod. Bh državljani iz inozemstva to su dokazali i tokom poplava 2014. godine, kada je njihova pomoć stizala do svih ugroženih ljudi, bez obzira kako se zovu.
– Prema jednom istraživanju iz 2019. čak 74 posto građana BiH je ponosno na činjenicu da su Bosanci i Hercegovci. U entitetu RS radi se o 66, u FBiH 82, a u Brčko Distriktu 88 posto. Znači, za razliku od 1991., ova kriza je većim dijelom uzrokovana ličnim interesima vladajuće klike u Banja Luci, a ne stvarnim nezadovoljstvom i strahom u narodu – dodaje Mujagić.
Zbog toga je i primarni cilj najavljenih protesta Evropi i svijetu pokazati da podjela BiH nije opcija. To ne želi većina građana, poručuje.

Prosjaci štap

Dok svi drugi napreduju, BiH je nazadnom politikom, korupcijom, nepotizmom dovedena na prosjački štap, kaže Mujagić.
– Prije petnaestak godina, bh biometrijske lične karte bile su jedne od najmodernijih u Evropi i svijetu, ljudi su se vraćali iz dijaspore i investirali, kao Arifagić s farmom norveških krava ili Kahrimanović s Austronetom u mom Kozarcu. Danas investitori od Bosne bježe. Tako će biti sve dok se “carevi” igraju rata. Ipak, promjene nam ne mogu donijeti stranci, nego mi sami. U Bosni ima mjesta za sve, otkako narod masovno bježi mjesta je sve više, a ljudi sve manje i zato ovaj cirkus mora prestati dok nije kasno – ističe Satko Mujagić.

Avaz

Foto: Claudia Heinermann