Izdvajamo

Porodica Mujčić iz naselja Kozaruša kod Kozarca prije četiri godine počela se baviti proizvodnjom prirodnih sokova i pekmeza. Na odluku da počnu prerađivati voće presudan uticaj imalo je dobar urod u voćnjaku.
„Vremenske prilike 2013. godine bile su izuzetno naklonjene voću i u našem voćnjaku površine šest dunuma imali smo ga na tone, a nismo znali šta ćemo s njim. Odlučili smo se za proizvodnju cijeđenog soka bez ikakvih dodataka, a preko stručne literature smo se upoznali sa tehnološkim procesom proizvodnje pošto nismo znali kako se to radi, ni kakva je oprema za to potrebna", priča Mirzet Mujčić.

Te godine porodica Mujčić je uz vlastiti mlin za voće i posuđenu presu proizvela oko 200 litara prirodnog soka. Ali, nisu na tome stali. 

- Najviše proizvode sokove od jabuke i šljive -



"Po savjetu jedne firme iz Zagreba, koja nam je uradila pasterizator, kupili smo novi mlin i presu i u protekle tri godine ovom poslu smo prišli organizovanije i ozbiljnije, pa se proizvodnja soka stalno povećavala, tako da smo prošle godine od našeg voća proizveli oko četiri hiljade litara cijeđenog soka gdje su dominantni sokovi od jabuke i šljive“, dodaje Mirzet.

Članovi ove vrijedne porodice u zavisnosti od roda i njegovog kvaliteta godišnje prerade do šest tona voća iz svog voćnjaka u kojem je 90 posto stabala jabuke, manja količina autohtone sorte kruške i oko 40 stabala šljive.

Pored sokova proizvode i pekmez, takođe bez ikakvih vještačkih dodataka.

„Prodaja je bazirana na individualnoj prodaji i na poljoprivrednim sajmovima, jer se još uvijek radi o malim količinama. Međutim, mi smo za sada zadovoljni prodajom. Cijena po litri soka iznosi 2,50 KM, a 2 KM za teglicu od 500 grama pekmeza“, kazao je naš sagovornik.

Ne namjeravaju u bliskoj budućnosti proširenje površine pod voćem, ali planiraju ponuditi kupcima nove proizvode, te nabaviti neophodnu novu opremu, kao i dalje uređenje prostora u kojem se odvija proizvodni proces.

- Proizvođači razočarani niskim otkupnim cijenama -



„Sadašnji dnevni kapacitet postojeće opreme je 300-400 litara soka, a kako je njegova i potražnja za prirodnim pekmezom sve veća i kako imamo sve više zahtjeva prijedorskih voćara za našom uslužnom djelatnošću, moraćemo uskoro dodatno nabaviti opremu sa većim kapacitetima kako bi proizvodni proces tekao bez zastoja“, kazao je Mujčić.

Kupcima ubuduće planiraju ponuditi pekmez od višanja i kompote.

Voćari sa prijedorskog područja brzo su saznali za porodični biznis porodice Mujčić, pa ih se sve više, razočarani krajnje niskom cijenom velikih otkupljivača voća, obraća za uslužnu djelatnost, gdje oni prerađuju njihovo voće mahom u sokove. Mirzet Mujčić kaže da su prošle godine preradili oko 24 tone voća prijedorskih voćara i proizveli za njih oko 12 hiljada litara cijeđenog soka.

U ovom porodičnom biznisu u direktni proces proizvodnje uključena su dvojica braće i supruga Mirzeta Mujčića, dok im u lakšim poslovima pomažu otac i majka.

Za braću Mujčić proizvodnja cijeđenih sokova i uslužna djelatnost za prijedorske voćare su dodatni poslovi, jer su zaposleni u javnim ustanovama.

Mirzet Mujčić obnaša funkciju direktora Osnovne škole „Kozarac“ u Kozarcu, dok mu je brat sa zvanjem hemijskog tehničara zaposlen u Zdravstvenoj stanici u Kozarcu.

Iako su zaposleni, oni dobar dio svog slobodnog vremena podređuju porodičnom biznisu kako bi ostvarili dodatne prihode.

 

(Vijesti.ba / AA)


Agenda

Klikni na sliku: spisak donatora, asfaltiranje puta kroz Hadžiće

Ko je na portalu: 209 gostiju i nema prijavljenih članova

spomenik na mrakovici.jpg

Postovani Nijaze,

Hvala mnogo na predivnim prilozima i fotografijama kojima nas uvijek obradujes. Sve ovo sto radite danas, trag je koji ostavljate za sobom, a koji ce jednoga dana pripadati kozarackoj arhivi. Svaki put imam osjecaj da sam prosla kroz nas dragi Kozarac i zavirila pomalo u svaki njegov sokak. Vrijeme prebrzo leti, a u toj neuhvatljivoj brzini zaboravimo koliko je svaki trenutak vazan i kako ga trebamo cijeniti i po mogucnosti zabiljeziti.

Kako su govorili nasi stari, "Danas jesmo, sutra nismo.." U ovozemljskoj trci koja se sve vise pretvara u borbu za meterijalne stvari koje dominiraju, veoma se rijetko nadje vremena za dusu i cesto znacaj malih, obicnih stvari spoznamo tek kada ih pocnemo gubiti. U sustini zivimo samo za danas, jer proslost ne mozemo promijeniti, a buducnost i njenu tajnu ne mozemo unaprijed spoznati.
Vec smo to jednom iskusili na svojoj kozi, u proteklom ratu, kada smo tako brzo izgubili ono sto smo godinama sticali, a najgore od svega je gubitak ljudskih zivota.

26.04.2014
Semira Jakupovic