Izdvajamo

Autor: Božica Radić, Fotografija: Mario Čulina

Reakcije Prijedorčana na nedavno izricanje prvostepene presude Haškog tribunala Ratku Mladiću pokazala je da među njima i dalje vlada duboka podjela i da je suočavanje sa prošlošću u ovom gradu i dalje na čekanju.

Najveći broj građana srpske nacionalnosti, baš kao i u cijeloj Republici Srpskoj, nije zadovoljan što mu je izrečena kazna zatvora od 40 godina i smatra da je, s obzirom na njegove godine, osuđen na doživotnu robiju, ali je zadovoljan dijelom presude u kojem je navedeno da se u ovom gradu nije dogodio genocid. S druge strane, njihovi sugrađani bošnjačke i hrvatske nacionalnosti nezadovoljni su kompletnom presudom i mišljenja su da je trebalo da bude osuđen na doživotnu robiju, a posebno su nezadovoljni što nije presuđeno da se i u Prijedoru dogodio genocid.

Priča o počinjenom genocidu u ovom gradu i osporavanje te priče aktuelni su 22 poratne godine. Politička situacija se naročito zaoštrila 2012. godine kada je osam nevladinih organizacija ujedinjenih u Odbor za obilježavanja 20. godišnjice stradanja nevinih ljudi u Prijedoru najavilo da će se ona obilježiti pod nazivom “Genocidu Prijedoru – 20 godina”.

 

Tadašnji gradonačelnik Prijedora Marko Pavić je u razgovoru sa predstavnicima Odbora rekao da ni u jednoj presudi nije rečeno da je u Prijedoru počinjen genocid i da on neće podržati njihove aktivnosti niti će dozvoliti se održe pod nazivom genocida, obavjestivši ih da to od njega to traže srpske boračke organizacije.

Mada članovi Odbora nisu odstupali od svog mišljenja da se na prijedorskom području dogodilo stradanje i etničko čišćenje nesrpskog naroda, oni i bošnjački političari iz ovog grada odlučili da se smiri naelektrisana situacija, pa je godišnjica obilježena pod nazivom “Obilježavanje 20 godina od stradanja u Prijedoru”.

Bošnjački lokalni političari i analitičari tvrde da je kod prijedorske vlasti u ratnom periodu, primjenjujući metode korištene u Drugom svjetskom ratu prilikom holokausta, postojala namjera potpunog ili djelimičnog uništenja Bošnjaka i Hrvata. Sa takvim mišljnjem se nikad nisu složili prijedorski Srbi koji smatraju da se ovdje desio veliki zločin.

Kroz rad Haškog tribunala svjetska javnost se detaljno upoznala sa razmjerama tog velikog zločina, a treba li podsjetiti da su televizijski snimci britanskih TV kuća iz logora Omarska, jednog od tri prijedorska logora smrti, šokirali svijet i pokrenuli osivanje suda u kojem je iz Prijedora najviše lica procesuirano i osuđeno na višegodišnje zatvorske kazne za počinjeni ratni zločin. Bijele trake oko ruku nesrpskog stanovništva s početka rata podsjetile su svjetsku javnost na neke slične slike iz najmračnijeg perioda čovječanstva.

Grad Prijedor je od grada sa crne liste u proteklih 15 godina postao grad koji u mnogim segmentima nema nikakve sličnosti sa onim iz ratnog perioda. U njega se vratilo oko 20 hiljada predratnih stanovnika bošnjačke nacionalnosti koji sa sugrađanima nastoje da Prijedor poprimi karakteristike srednjoevropskog grada, međutim za to je potrebno mnogo, pa, između ostalog, i suočiti se sa prošlošću.

Gradske vlasti najčešće prilikom obilježavanja Dana grada, 16.maja (sjećanje na 16.5.1942. godine kada su partizanske jedinice ovaj grad prvi put oslobodile od ustaško-njemačke vlasti) ističu da ne treba zaboraviti ono što se dešavalo, ali da se zarad novih generacija treba okrenuti budućnosti. Ponekad zatraže i oproštaj, ali im treba biti jasno da, ako ga traže, treba jasno i da kažu zašto i zbog čega to čine,a, kako stvari stoje, na to još nisu spremni.


Zamisli.ba

“Želja nam je da se Bosna i Hercegovina razvija u miru. Mi ne želimo nikakve podjele, jer je ovo naša jedina domovina za koju su se borili naši najbolji sinovi, naša sabraća i mi ćemo morati stati jednog dana pred njih i morat ćemo im kazati šta smo uradili za našu domovinu, za koju su oni dali svoje živote”, izjavio je danas u Prijedoru ministar za boračka pitanja u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine Salko Bukvarević na Svečanoj akademiji održanoj povodom 25. novembra (2016. god.), Dana državnosti Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).