Izdvajamo

Bosna i Hercegovina ima visoku stopu nezaposlenosti, pogotovo među mladima. Jedan od razloga visoke nezaposlenosti je i nedostatak poduzetničke inicijative. Dok većina čeka da “dobije” posao, da im netko drugi stvori radno mjesto, neki, poput Ajdina Mešića, glavnog lika naše priče, odlučili su uzeti stvar u svoje ruke i sami pokrenuti posao.

Ideja o uzgoju bijelog luka nastala još dok je bio u Kini

Ajdin Mešić ima 30 godina i dolazi iz mjesta Ćela kod Prijedora. Po zanimanju je magistar ekonomije, a već pet godina radi kao “production manager” u jednoj firmi iz Prijedora. Vjerovatno se pitate po čemu je naš sagovornik glavni akter današnje priče? Vrlo jednostavno. Ajdin se pored svog stalnog posla bavi i uzgojem bijelog luka. A sama ideja nastala je slučajno, još dok je nekad ranije radio u Kini.

Sjeća se on, bilo je to 2011. godine. A otkriva nam i detalje o tome kako je nastala ideja o pokretanju posla oko uzgoja bijelog luka.

“Ideja oko bijelog luka je nastala dok sam radio u Kini, u Pekingu, 2011.godine. Uglavnom, tragao sam za nekim djelatnostima koje bi se mogle raditi na našim područjima, a da su isplative. Nakon istraživanja sam došao do zaključka da zemlje bivše Jugoslavije uvoze preko 90% bijelog luka. Po povratku iz Kine nakon konsultacija sa porodicom, krenuo sam u realizaciju samog projekta”, priča nam Ajdin.

Bijeli luk sadi na površini od 1500 m2

On nam dalje govori kako je u samom početku krenuo sa 1500 m2 (cca 140kg) zasada bijelog luka. Godine 2014.godine je povećao zasade na površinu od 7000 m2, međutim, zbog velikih i obilnih padavina iste godine sve je vraćeno na sami početak. Ipak, uprkos padu koji je preživio, veliki broj poljoprivrednika te godine, Ajdin je bio uporan i nije odustajao. Nastavio je ponovno sa istim poslom, a trenutno bijeli luk ponovo sadi na površini od oko 1500 m2.

“Zbog zauzetosti drugim aktivnostima i poslovima, ostalo je na tolikoj parceli”, dodao je on.

Kroz dalji razgovor, saznajemo da poslove oko sadnje i uzgoja bijelog luka Ajdin obavlja pretežno sa svojom mnogobrojnom porodicom, iako za vrijeme sezone, često znaju angažirati i pomoćne radnike.

Cijena bijelog luka na tržištu od 8 do 15 KM/kg

Osvrnuli smo se i na cijenu bijelog luka i tome kako se kreće na tržištu. Ajdin kaže kako cijena varira iz godine u godine, te da ovisi od kvaliteta, a svakako i od količine luka. Obično se kreće od 8-15 KM/kg.

Svaki poljoprivredni posao sa sobom nosi dosta odricanja, ali zahtijeva i mnogo truda. O uzgoju i sadnji bijelog luka Ajdin kaže:

“Sam posao kao posao nije toliko intenzivan. Postoji vrijeme za pripremu, sadnju, obrađivanje i vađenje luka. Zapravo, morate pratiti vremenske prilike koje mogu utjecati na obradu. Kod nas je specifično što mi sve radimo ručno. Od sadnje, okopavanja, pa vađenja. Nema dodavanja različitih sredstava.”

Sezona ove godine, prema Ajdinovim riječima, je bila osrednja. Dodao je da iduće godine očekuje veći prinos luka.

Bijeli luk ne voli vlažnu zemlju

Kada su u pitanju uvjeti oko uzgoja i sadnje luka, Ajdin kaže kako bijeli luk ne voli zemlju na kojoj se zadržava voda. Po njemu, najpogodnije zemljište za sadnju bijelog luka je “blaga strana”.

Ajdinov cilj je stvoriti mrežu kooperanata

Ajdin je osobno zadovoljan ostvarenim rezultatima u ovoj godini. Njegov cilj za budućnost je stvoriti mrežu kooperanata za zajednički nastup na tržištu, ali pod jednim uvjetom – da se ne smije izgubiti kvalitet radi količine.

Naš sagovornik nam dalje priča kako bijeli luk nije teško prodati. Najčešće ga kupuju privatna lica, a kada je sama prodaja luka u pitanju, plasman nije problem.

“Ljudi su počeli shvaćati kolika je razlika između našeg domaćeg i uvoznog proizvoda. Tako da uvijek ima zainteresiranih kupaca”, nadodao je on.

Poznato je da je luk dobar antioksidans i da se često koristi i kao lijek. Ajdin je na našu izjavu samo kratko nadodao:

Na naše brdo kad se popnete u Bastasima sve miriše na bijeli luk.

Poljoprivreda može biti isplativa, ako se radi kako treba

Tekst smo započeli rečenicom o sve većem broju nezaposlenih lica, te odlasku mladih iz BiH. Ajdina smo pitali da li se od poljoprivrede može živjeti, te da li je uzgoj luka isplativ posao.

“Smatram da se od određenih kultura u BiH se može živjeti ako se čovjek posveti svemu tome dovoljno. Najveći problem je neuređeno tržište, odnos prema poljoprivrednicima, slaba informiranost i educiranost ljudi koji bi se htjeli baviti nekom djelatnošću. Poljoprivrednici su prepušteni sami sebi. Kad pogledate koliko je samo neobrađene zemlje, dođete do zaključka da nikoga nije briga za to. Nažalost iz dana u dan se gase male farme koje su nekad prehranjivale kompletne familije. Ljudi koji se bave s tim, imaju osjećaj da se sve to namjerno radi da bi se pogasilo. Sam uzgoj luka moze biti jako isplativ posao na duge staze i naravno ako se radi na veće količine”, odgovorio je Ajdin.

Ljudi sve više razmišljaju o budućnosti svoje djece

O sve učestalijem odlasku mladih iz matične zemlje, Ajdin kaže:

“Ja sam se vratio u Prijedor 2012 godine iz Zagreba. Ne treba kriviti mlade ljude što odlaze odavde. Mislim da moja generacija ne gleda toliko sebe koliko gleda na budućnost svoje djece i šta se sve nudi vani, a čime se truje narod u BiH na dnevnoj bazi. BiH je zapela u vremenu i ako se narod ne probudi ostat će pusta zemlja koju će svi izbjegavati.”

Na samom kraju razgovora, Ajdin je otkrio kako već radi u kooperaciji sa nekoliko ljudi.

“Pokušavamo se osloniti jedni na druge. Pomažemo jedni drugima koliko god možemo. Za sad naš odnos jako dobro funkcionira”, zaključio je on.

Agroklub.ba
Foto – Ajdin Mešić


Agenda

Klikni na sliku: spisak donatora, asfaltiranje puta kroz Hadžiće

Ko je na portalu: 123 gostiju i nema prijavljenih članova

lovci.jpg

Paradoks našeg vremena!

Naučili smo kako da preživljavamo, ali ne i kako da živimo. Dodajemo godine životu, ali ne i život godinama.

"Paradoks našeg vremena je da imamo veće zgrade, ali kraće živce; šire puteve, ali uže vidike; trošimo više, a imamo manje; kupujemo više, uživamo manje. Imamo veće kuće, a manje porodice; više udobnosti, a manje vremena; imamo više diploma, ali manje razuma; više znanja, a manje rasuđivanja; više stručnjaka, a još više problema; više znanja u medicini, a sve manje zdravlja.

Kaže Uzvišeni: “Znajte da život na ovom svijetu nije drugo do igra, i razonoda, i uljepšavanje, i međusobno hvalisanje i nadmetanje imecima i brojem djece! Primjer za to je bilje čiji rast poslije kiše oduševljava nevjernike, ono zatim buja, ali ga poslije vidiš požutjela, da bi se na kraju skršilo. A na onom svijetu je teška patnja i Allahov oprost i zadovoljstvo; život na ovom svijetu je samo varljivo naslađivanje.” (El-Hadid, 20.)

#Lijepa_riječ