Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a najugroženiji jezici s malim brojem govornika.
Članice Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) obilježavaju u utorak Međunarodni dan maternjeg jezika, s ciljem promoviranja jezičke kulture i raznovrsnosti, kao i višejezičnosti.
Generalna skupština UNESCO-a proglasila je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki, u Istočnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestirali zato što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.
Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a lingvisti prognoziraju da će od oko 6.000 jezika, do kraja 21. vijeka odumrijeti više od polovine, čak i do 90 posto.
Unesco obilježava ovaj dan od 2000. godine
Jezici bez institucija
Najviše su ugroženi jezici s malim brojem govornika od nekoliko stotina ili desetina, kao i jezici koji pripadaju malim zajednicama koje nisu civilizirane sa stanovišta zapadnih standarda i nemaju institucije, smatraju lingvisti.
Povodom Dana maternjeg jezika, generalni direktor UNESCO-a Irina Bokova rekla je da je jezička raznovrsnost zajedničko nasljeđe ljudi i da se za dobrobit svih mora koristiti višejezičnost.
Ona je dodala da UNESCO štiti jezičke različitosti, odaje priznanje jezicima autohtonih naroda i nastoji da se njihov glas čuje u projektiranju obrazovne politike, razvoja i socijalne kohezije.
Bokova je istakla da je višejezičnost "živi resurs", koji se treba koristiti za dobrobit svih.
Ona je podsjetila da UNESCO obilježava Dan maternjeg jezika već 12 godina, a da je ove godine posvećeno višejezičnosti za inkluzivno obrazovanje.
Bogato jezičko naslijeđe u BiH
Pedagoški zavod Tuzla, Centar za mir, obrazovanje i kreativnost - CMOK i Bosanska medijska grupa (BMG) organiziraju u utorak manifestaciju povodom obilježavanja Dana maternjeg jezika.
U proteklih 12 godina slavljenja maternjeg jezika naroda u svijetu cilj je bio ukazati na značaj i zaštitu jezične raznolikosti, kulturu i suživot, s akcentom na nematerijalnom naslijeđu i kulturnoj raznolikosti.
Bogato jezičko naslijeđe u Bosni i Hercegovini, upotreba i stvaranje na jezicima triju naroda i 17 nacionalnih manjina dovoljan su razlog da se taj dan obilježava i u Bosni i Hercegovini, i u Tuzlanskome kantonu (TK), saopćila je BMG.
Navala engleskog jezika u Srbiji
Srbija je 2006. godine ratificirala Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, a prema procjenama državnih zvaničnika, manjinskim jezicima u Srbiji ne prijeti opasnost od izumiranja, kao što je to slučaj u nekim drugim dijelovima Evrope i svijeta.
U toj zemlji ima više od 30 nacionalnih manjina, a zakoni u oblasti obrazovanja poseban akcent pridaju osiguravanju kvaliteta obrazovanja djece pripadnika manjinskih grupa.
Domaći lingvisti smatraju da bi se trebalo više brinuti o srpskom jeziku, o razvijanju jezičke kulture, očuvanju tradicije, kao i da su nam potrebna novija izdanja pravopisa, rječnika i ostalih normativnih priručnika.
Lingvisti upozoravaju da je pred sve većom navalom engleskog jezika, srpski ugrožen u mjeri u kojoj su to i drugi jezici i da opasnost prijeti čak i jezicima s velikom tradicijom - francuskom, italijanskom, njemačkom.
Ipak, prema ocjeni stručnjaka, nije vjerovatno da ćemo doći do jednojezične civilizacije, ali trebamo više raditi na podizanju jezičke kulture i pismenosti, u čemu bi, kako smatraju, škola morala imati značajniju ulogu.
Hrvatski ravnopravan s jezicima EU
Hrvatski jezik bit će 24. službeni jezik Evropske unije (EU) i kao takav ravnopravan sa svim ostalim jezicima, pa nije moguće njegovo "utapanje" u slične slavenske jezike, saglasni su predstavnici struke i politike, odnosno Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i dvaju ministarstava - znanosti, obrazovanja i sporta te kulture.
Govoreći za Hinu o položaju hrvatskog jezika u EU u kontekstu Dana maternjeg jezika, v.d. direktora IHJJ-a Nada Vajs Vinja ističe da je zauzetost za hrvatski jezik trajna usmjerenost Instituta i podsjeća na intenzivnu saradnju s Prevodilačkim uredom u Briselu, gdje su tokom januara stručnjaci toga instituta održali nekoliko jezičnih i terminoloških radionica na poziv ureda Task Force Pre-Accession Croatia.
Izvor: Agencije
JEZIK MOG DJETINJSTVA SEMIRA JAKUPOVIĆ
Hvatam riječi
A one mi uporno bježe
Ja ih čuvam kroz priče starih nana
S mirisom kifla iz pekara
Proljetnog behara
I tajanstvenih sahara.
Želim ih dotaknuti
Pomirisati, osjetiti
Dok kroz sjećanja
Testije, ćupovi, bunari i santrači plove
I neko me drugo vrijeme
Sebi vuče I zove.
Pa u jesen zamirišu turšije i pekmezi
I sepeti prepuni rujnoga voća
I vide se stapovi uzavreli od jutarnjeg mlijeka
Dunje na pendžeru I zambak u avlijama
I sofre pune familija na okupima
I ne mogu da shvatim
Da su to slike jednog prošlog vijeka
Da nas pod svoje uzima neko novo vrijeme
I donosi otuđenost kao teško breme.
I čini mi se da su sa tim nostlagičnim godinama
Otišle riječi jezika moga
Tek ponekad ih izvučemo iz zaboravljenih ladica
Ili nas na njih podsjeti neka stara, požutjela stranica.
A one se cerekaju i uporno bježe
Dok grlo se u u zaboravu steže
A onda ih čujem u sevdalinkama
I obradujem se tim nasim sačuvanim bogatstvima
Pa docčaram dimije, jeleke, šalvare i fesove
I kadije, prelijepe hanume i delije,
I u snove došetaju
teferiči, ašikluci I akšamluci
nesuđene ljubavi I besane noći
tanani šadrvani I sa munare ezani
I ljubav prema rodnoj grudi
Koja nikad neće proći
Jezik, to moćno sredstvo
Izda me toliko puta
A toliko ga želim zadržati
Čuvati kao najljepši dragulj
I svojoj djeci i unucima dati
Hvatam riječi
Te prelijepe zvučne ljepotice
One se izvlače kroz sokake i kaldrme
Basamake i pendžere
Mahale i sokake
I želim da ih ljubomorno čuvamo,
Mazimo, pazimo i ponosno pokazujemo
Da se nikada ne upitamo ko smo, gdje smo, šta smo,
Da jedni drugima stranci ne budemo
I zauvijek sačuvamo
U tajanstvenim pretincima naših srca
I da zapamtimo
Da jezik zopočinje
Od prve izgovorene riječi djeteta
Do zadnjeg vapaja nemoćnog starca.
~~~~Povoodom Međunarodnog dana maternjeg jezika
