Izdvajamo

Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a najugroženiji jezici s malim brojem govornika.

Članice Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) obilježavaju u utorak Međunarodni dan maternjeg jezika, s ciljem promoviranja jezičke kulture i raznovrsnosti, kao i višejezičnosti.

Generalna skupština UNESCO-a proglasila je 1999. godine Dan maternjeg jezika, kao sjećanje na studente koji su 21. februara 1952. godine ubijeni u Daki, u Istočnom Pakistanu, danas Bangladešu, jer su protestirali zato što njihov maternji jezik nije proglašen za zvanični.

Prema procjenama, gotovo svakodnevno u svijetu nestane po jedan jezik, a lingvisti prognoziraju da će od oko 6.000 jezika, do kraja 21. vijeka odumrijeti više od polovine, čak i do 90 posto.

Unesco obilježava ovaj dan od 2000. godine
Jezici bez institucija

Najviše su ugroženi jezici s malim brojem govornika od nekoliko stotina ili desetina, kao i jezici koji pripadaju malim zajednicama koje nisu civilizirane sa stanovišta zapadnih standarda i nemaju institucije, smatraju lingvisti.

Povodom Dana maternjeg jezika, generalni direktor UNESCO-a Irina Bokova rekla je da je jezička raznovrsnost zajedničko nasljeđe ljudi i da se za dobrobit svih mora koristiti višejezičnost.

Ona je dodala da UNESCO štiti jezičke različitosti, odaje priznanje jezicima autohtonih naroda i nastoji da se njihov glas čuje u projektiranju obrazovne politike, razvoja i socijalne kohezije.

Bokova je istakla da je višejezičnost "živi resurs", koji se treba koristiti za dobrobit svih.

Ona je podsjetila da UNESCO obilježava Dan maternjeg jezika već 12 godina, a da je ove godine posvećeno višejezičnosti za inkluzivno obrazovanje.

Bogato jezičko naslijeđe u BiH

Pedagoški zavod Tuzla, Centar za mir, obrazovanje i kreativnost - CMOK i Bosanska medijska grupa (BMG) organiziraju u utorak manifestaciju povodom obilježavanja Dana maternjeg jezika.

U proteklih 12 godina slavljenja maternjeg jezika naroda u svijetu cilj je bio ukazati na značaj i zaštitu jezične raznolikosti, kulturu i suživot, s akcentom na nematerijalnom naslijeđu i kulturnoj raznolikosti.

Bogato jezičko naslijeđe u Bosni i Hercegovini, upotreba i stvaranje na jezicima triju naroda i 17 nacionalnih manjina dovoljan su razlog da se taj dan obilježava i u Bosni i Hercegovini, i u Tuzlanskome kantonu (TK), saopćila je BMG.

Navala engleskog jezika u Srbiji

Srbija je 2006. godine ratificirala Evropsku povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, a prema procjenama državnih zvaničnika, manjinskim jezicima u Srbiji ne prijeti opasnost od izumiranja, kao što je to slučaj u nekim drugim dijelovima Evrope i svijeta.

U toj zemlji ima više od 30 nacionalnih manjina, a zakoni u oblasti obrazovanja poseban akcent pridaju osiguravanju kvaliteta obrazovanja djece pripadnika manjinskih grupa.

Domaći lingvisti smatraju da bi se trebalo više brinuti o srpskom jeziku, o razvijanju jezičke kulture, očuvanju tradicije, kao i da su nam potrebna novija izdanja pravopisa, rječnika i ostalih normativnih priručnika.

Lingvisti upozoravaju da je pred sve većom navalom engleskog jezika, srpski ugrožen u mjeri u kojoj su to i drugi jezici i da opasnost prijeti čak i jezicima s velikom tradicijom - francuskom, italijanskom, njemačkom.

Ipak, prema ocjeni stručnjaka, nije vjerovatno da ćemo doći do jednojezične civilizacije, ali trebamo više raditi na podizanju jezičke kulture i pismenosti, u čemu bi, kako smatraju, škola morala imati značajniju ulogu.

Hrvatski ravnopravan s jezicima EU

Hrvatski jezik bit će 24. službeni jezik Evropske unije (EU) i kao takav ravnopravan sa svim ostalim jezicima, pa nije moguće njegovo "utapanje" u slične slavenske jezike, saglasni su predstavnici struke i politike, odnosno Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) i dvaju ministarstava - znanosti, obrazovanja i sporta te kulture.

Govoreći za Hinu o položaju hrvatskog jezika u EU u kontekstu Dana maternjeg jezika, v.d. direktora IHJJ-a Nada Vajs Vinja ističe da je zauzetost za hrvatski jezik trajna usmjerenost Instituta i podsjeća na intenzivnu saradnju s Prevodilačkim uredom u Briselu, gdje su tokom januara stručnjaci toga instituta održali nekoliko jezičnih i terminoloških radionica na poziv ureda Task Force Pre-Accession Croatia.

Izvor: Agencije

JEZIK MOG DJETINJSTVA   SEMIRA JAKUPOVIĆ

Hvatam riječi

A one mi uporno bježe

Ja ih čuvam kroz priče starih nana

S mirisom kifla iz pekara

Proljetnog behara

I tajanstvenih sahara.

Želim ih dotaknuti

Pomirisati, osjetiti

Dok kroz sjećanja

Testije, ćupovi, bunari i santrači plove

I neko me drugo vrijeme

Sebi vuče I zove.

Pa u jesen zamirišu turšije i pekmezi

I sepeti prepuni rujnoga voća

I vide se stapovi uzavreli od jutarnjeg mlijeka

Dunje na pendžeru I zambak u avlijama

I sofre pune familija na okupima

I ne mogu da shvatim

Da su to slike jednog prošlog vijeka

Da nas pod svoje uzima neko novo vrijeme

I donosi otuđenost kao teško breme.

I čini mi se da su sa tim nostlagičnim godinama

Otišle riječi jezika moga

Tek ponekad ih izvučemo iz zaboravljenih ladica

Ili nas na njih podsjeti neka stara, požutjela stranica.

A one se cerekaju i uporno bježe

Dok grlo se u u zaboravu steže

A onda ih čujem u sevdalinkama

I obradujem se tim nasim sačuvanim bogatstvima

Pa docčaram dimije, jeleke, šalvare i fesove

I kadije, prelijepe hanume i delije,

I u snove došetaju

teferiči, ašikluci I akšamluci

nesuđene ljubavi I besane noći

tanani šadrvani I sa munare ezani

I ljubav prema rodnoj grudi

Koja nikad neće proći

Jezik, to moćno sredstvo

Izda me toliko puta

A toliko ga želim zadržati

Čuvati kao najljepši dragulj

I svojoj djeci i unucima dati

Hvatam riječi

Te prelijepe zvučne ljepotice

One se izvlače kroz sokake i kaldrme

Basamake i pendžere

Mahale i sokake

I želim da ih ljubomorno čuvamo,

Mazimo, pazimo i ponosno pokazujemo

Da se nikada ne upitamo ko smo, gdje smo, šta smo,

Da jedni drugima stranci ne budemo

I zauvijek sačuvamo

U tajanstvenim pretincima naših srca

I da zapamtimo

Da jezik zopočinje

Od prve izgovorene riječi djeteta

Do zadnjeg vapaja nemoćnog starca.

~~~~Povoodom Međunarodnog dana maternjeg jezika


Agenda

24. maj: Dan napada na Kozarac

26. maj: Godišnjica logora Trnopolje

27. maj: Prvi dan Ramazana

31. maj: Dan bijelih traka

Klikni na sliku: spisak donatora, asfaltiranje puta kroz Hadžiće

Ko je na portalu: 209 gostiju i nema prijavljenih članova

vodopad prema mrakovici.jpg

Nismo stigli pobjeći prije čišćenja.

Za mlade da pojasnim šta je to čišćenje. To je kad vojska traži žive i koga nađu ubija, a ponekog su odvodili u logore.

Iz trapa smo slušali kad vojnici govore "Da mi ga je vidjeti živa, nož će mi zarđati".

Mi smo u skloništu (trapu) pokušavali ostati tihi u strahu da nas ne pronađu. Moj otac Bejdo i Asimov otac Vahid su bolovali astmu. U trapu koji je bio negdje 1,5 x 2,5m a visine nekih 90cm, a nas 13. Bilo je jako zagušljivo i kad se sjetim da smo i nuždu vršili tu, pitam se kako su njih dvojica uspjevali kašalj zabušavati. Ovo pišem i plačem...

Nijaz Huremović