Jasmin Medić, rođeni Prijedorčanin i magistar historije, autor je nedavno objavljene knjige “Genocid u Prijedoru”, koja na osnovu historijskih izvora govori o genocidu u prijedorskoj općini i njenoj okolini.

Medić je svjedočio svemu što se dešavalo u Prijedoru. Sa nepunih šest godina prošao je logor, izgubio nekoliko članova porodice, a njegova knjiga upravo govori o svemu tome.

Jučer je u akciji SIPA-e uhapšeno osam osoba zbog optužbi za ratne zločine na području Prijedora.

"Jako dobra vijest za porodice žrtava, ne samo za povratnike već i za Srbe koji se žele ograditi od politike '90 godina, a sada zbog politike to ne mogu uraditi. Ovo je poruka da se nijedan ratni zločinac na području BiH se ne smije osjećati sigurno", rekao je Medić.

On je istakao da u knjizi govori o vojnoj i političkoj pripremi na agresiju na BiH, mjestima masovnih zatočenja i grobnica Bošnjaka i Hrvata, dio kulture sjećanja.

"Bazirana je na osnovu presuda MKS za BiH, memoarskim knjigama od strane bivših zatočenika logora, dio je posvećen i ličnom razgovoru s bivšim zatočenicima odnosno žrtvama zločina. Niti u jednom logoru nije ubijeno toliko ljudi kao u logoru Omarska. Tu je ubijeno 431 osoba, a drugi je logor Keraterm na području Općine Prijedor gdje je ubijena 371 osoba. U Trnopolju od maja do oktobra 1992. godine 23.000 civila je bilo zatočeno, Hrvata i Bošnjaka. Nigdje nije bilo toliko zatočenika", kazao je Medić.

On naglašava da je u Prijedoru ubijeno skoro 90 posto intelektualaca. "Te posljedice su i danas vidljive. Jedan narod je bukvalno obezglavljen, što je i bila namjera počinioca. Svi koji su činili zločine su bili dio genocidnog sistema."

Ako tražimo odgovorne za genocid u Prijedoru, Medić smatra da se mora krenuti od Slobodana Miloševića. Do sada je Haški Tribunal za zločine u Prijedoru podigao 29 optužnica te donio 17 presuda, dok su neki predmeti predati bh. pravosuđu. Među onima koji su osuđeni za zločine u Prijedoru su Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Radoslav Brđanin koji je bio na čelu ARK-a, Mićo Stanišić koji je bio na čelu MUP-a, zatim Stojan Župljanin koji je bio načelnik CJB Banja Luka.

"Mnoga stratišta na kojima su ubijene hiljade Prijedorčana uopće se ne nalaze na području općine Prijedor. Tako mi, naprimjer, 21. augusta obilježavamo stradanje više od 200 Prijedorčana koji su ubijeni na lokalitetu Korićanskih stijena koje se nalaze između Travnika i Skender-Vakufa”.

U medijima se rijetko spominje da je u Prijedoru, osim Bošnjaka, stradao i značajan broj Hrvata.

"U Prijedoru je bilo oko šest posto Hrvata, odnosno oko 6.000. Tokom genocida u Prijedoru ubijeno je oko 300 Hrvata i dolazi se do zaključka da ni u jednoj općini u BiH nije stradalo toliko hrvatskih civila koliko u Prijedoru. Njihov povratak nakon rata gotovo je zanemarljiv, vratilo ih se tek nekoliko stotina, a danas ih većina živi u Hrvatskoj."

"Jučer osam uhapšenih će biti osumnjičeni za zločine nad Hrvatima. Došlo je vrijeme da im djeca saznaju šta su im roditelji radili 1992. godine. To je moralna pobjeda one strane koja je te godine bila žrtva", rekao je gost Novog dana na N1.

Za obilježavanje stradanja Prijedorčana važna je činjenica da se genocid u Prijedoru desio tokom ljetnog perioda. Velik broj Prijedorčana rasut je širom svijeta, ali mnogi od njih svake godine odmore provode u svome zavičaju. Procjena je da se 20.000 Prijedorčana vratilo na svoja ognjišta.

Velik broj Prijedorčana rasut je širom svijeta, ali mnogi od njih svake godine odmore provode u svome zavičaju. Promocija knjige “Genocid u Prijedoru” već je održana u Kozarcu, ali i u samom gradu Prijedoru.

Medić poručuje da se o genocidu ne smije govoriti samo u kontekstu Srebrenice i 11. jula. “Prijedorčani nastoje skrenuti pažnju da se genocid nije desio samo u Srebrenici. Genocid je počeo 1992."

On je kazao da se ne dozvoljava spomen obilježje ispred logora Omarska.

"Pitanje kulture sjećanja je na nezavidnom nivou. Značajno je napomenuti obilježavanje Međunarodnog dana bijelih traka 31. maja, koji se obilježava širom BIH, ali i svjetskim gradovima."

N1