Izdvajamo

Autor : Samir Sam Hadzalić

Kako to izgleda kada Sana izadje iz svog korita.?Na fotografiji vidimo zracni snimak iz 2018 godine. Za one koji to mozda ne znaju, na snimku se vide gradska naselja Stari grad,Zagrad,i dio naselja Skela,kao i dio prijedorskih polja. I dalje je najugrozeniji dio Stari grad obzirom da je ostrvo izmedju Sane i njenog rukavca Bereka. U poslijeratnom periodu zanemarena je odbrana od poplava I nije izgradjena odgovarajuca zastita. S toga smo kao Asocijacija Prijedorcana i pokrenuli inicijativu za podizanje zastitnog nasipa uz rijeku Sanu, koji je za nas od krucijalne vaznosti.


Zasto zastitni zid?

Izgradnja zastitnog zida uz rijeku Sanu u starom dijelu Prijedora je projekat generacije i zasigurno ce imati visenamjensku svrhu. Osim sto ce pruzati fizcku zastitu od rijeke Sane,potrebno je istaci i onaj nista manje vrijedan psihicki momenat,kada ce nasi sugradjani imati svaku mirnu provedenu noc bez bojazni da ce im voda uci u kuce.Uz novosagradjeni zastitni zid ,prosirila bi se i uredila cesta odnosno setaliste uz zid i obnovio bi se populrani starogradski kej.A moguca je i izrada umanjene replike takozvane “Suplje kule” koja se nalazila na juznom dijelu Starog grada ,na mjestu gdje Berek jednim dijelom ponovo ulazi u Sanu. Dakle ,otvara se mogucnost potpune obnove obale Sane sa zastitnim zidom i pratecim sadrzajima ,koji bi bili ujedno i svojevrsna atrakcija posjetiteljima .
Onakva Sana kakvu je poznajemo mirnu ,lijepu i zelenu,za neupucene moze postati prava nocna mora ,sto smo u proslosti dozivljavali svi mi koji smo rodjeni i odrasli uz nju.Sana zna biti “majka i maceha”,ali se moze umiriti.Nasi preci su to rjesavali na razne nacine.Rastrecenjem “vodene mase” prokopavanjem Bereka i izradom specijalnih hendeka,odnosno nasipa. Austougari su izgradjivali lijepo uredjene nasipe od klesanog kamena uz kojih su nastajala setalista ili populrani kejovi.

Prijedor je u proslosti slijedio takav mentalitet gradnje ,no na zalost nemarom i nebrigom gradskih vlasti nestao je jedan takav pristup rjesavanju uredjena obale Sane. Posljednja ratna zbivanja su mozda bila kulminacija davno zamisljenog “urbanistickog plana” da se Stari dio grada Prijedora naseljen iskljucivo Bosnjacima,bukvalno zbrise sa lice zemlje ,napravi jedan park ,eventualno setaliste i tu bi bio kraj mukama gradskih vlasti.Ne ulazeci u siru raspravu,dovoljno je reci da plan nije uspio.Naprotiv desilo se ono cemu se vlasti Prijedora nisu ni nadale.

U poslijeratnom periodu ne samo da su izgradjene nove kuce,nego je i obnovljena jedna od najstarijih dzamija u Bosanskoj krajini Gradska dzamija u Starom gradu,i to iskljucivo donatorskim sredstvima gradjana iz iseljenistva. No,process obnove stare jezgre grada Prijedora nije zavrsen.Pred nama su jos mnogi izazovi da se nasim sugradjinima koji zive u tom dijelu grada obezbjede sto bolji uvjeti za zivot.Jedan od veoma bitnih zadataka je pred nama.Izgradnja zastitnog zida uz obalu rijeke Sane u Starom gradu.


Izgradnja zastitnog zida ,kao i rjesavanje podzemnih voda Starog grada je nasa obaveza i zato smo krenuli sa ovim projektom.Asocijacija Prijedorcana sa sjedistem u Chicagu i nasi sugradjani u Prijedoru ,su i ovog puta slozni i imamo veliku podrsku u iseljenistvu.
Nema sumnje da cemo i ovaj projekat,kao i predhodne realizirati zajedno na obostrano zadovoljstvo. Volja i zelja nisu upitne. Ali ,prvo trebamo ispostovati administrativni dio priprema koje su upravo u toku.

 U nasim narednim javljanjima obavjestavati cemo vas o toku i nacinu pomoci ove znacajne humanitarne akcije .


mojprijedor.com

 

Kakav sram? Dok danas polugetoizirani Bošnjaci u mimohodu hodaju Prijedorom, iz bašta kafića, smijulje im se saučesnici asasina. Dok LJUDI, jedni uz druge, sa bijelim trakama obilježavaju četvrt vijeka od početka masakra neviđenih razmjera, u Prijedoru se juče slavilo.

Šta se slavilo, zaurlikaće zdrav razum?

Slavila se godišnjica "oslobođenja grada". Dan grada, rekoše.

Zapitajmo gospodu iz Grada Prijedora:

Jel' to dan kada ste ozvaničili ubijanje hiljada svojih sugrađana, među kojima 102 djece, kada ste protjerali i u logore strpali desetine hiljada ljudi?

Jel' to dan kada ste ozvaničili pljačku, paljevinu i nezakonito useljavanje u nesrpske kuće i stanove?

Jel' to dan kada su vam monstrumi postali heroji i "branioci"?

Jel' to dan kada ste obrukali sebe sve do svog šestog koljena i kada ste unizili svoj narod u ime nekakve bolesne ideje?

Jel to dan kad vam je na um pala nacistička ideja da ljudima na kuće stavljate bijele čaršafe, a oko ruku bijele trake, kako bi krvnicima omogućili i olakšali ubijanje?

Jel' to dan kada ste stvorili spiralu zla i mržnje, koja do dan danas usisava u sebe sve što se kreće Potkozarjem?

Jel' to dan kada ste iskopali prvi busen u Tomašici, najvećoj masovnoj grobnici nakon Drugog svjetskog rata?

Jel' to dan od koga vam djeca po svijetu spuštaju pogled i od sramote lažu odakle su?

Jel' to dan kad ste pljunuli po Mladenu Stojanoviću, po partizanskim tekovinama i onako đuture se upisali u četnike krvoloke?

Šta li slavite i obilježavate, doli svoje nemoći, bruke, jada i sramote!?

Dragan Bursać
31.05.2017.