Za vlasti RS-a predstavlja problem što bi to bila većinski bošnjačka općina i zato pokušavaju ignorisati volju stanovništva.

Mjesnim zajednicama u entitetu RS sa pretežno bošnjačkim stanovništvom, iako ispunjavaju propisane uslove za dobijanje statusa općina, ovo pravo se osporava.

Takva je situacija sa Kozarcem, kojem je ranije zbog navodne ekonomske neodrživosti odbijena inicijativa o otcjepljenju od nekadašnje općine, a sada grada Prijedora. Međutim, inicijativa nije zaboravljena i pitanje je dana kada će ponovo biti upućena Vladi RS-a.

Ekonomski održiv

Predsjednik Medžlisa IZ-a Kozarac Teufik Kulašić rekao je za Faktor da je nova inicijativa pripremljena, kao i Elaborat ekonomske održivosti, ali se čeka povoljan trenutak da se ova priča aktuelizira. Navodi da nipošto ne stoje ocjene da Kozarac ne bi mogao opstati.

-Gledajući ekonomske pokazatelje, mi mnogo bolje stojimo od Stanara, koji su 2014. dobili status općine. To će pokazati i Elaborat. Imamo jaku dijasporu koja bi dodatno investirala i napravila čudo od Kozarca. Problem je čisto političke prirode – govori Kulašić.

U ovoj mjesnoj zajednici, kaže, stalno živi 7.000 do 8.000 stanovnika. Prije rata bilo ih je više od 20 hiljada, a do 1963. godine Kozarac je bio zasebna općina.

-Nakon pedesetak godina želimo vratiti taj status. Smatramo da je nakon dodjele statusa grada Prijedoru bilo logično, radi njegovog boljeg funkcionosanja, napraviti više općina. Nažalost, to nije urađeno pa smo i dalje potpuno obespravljeni. U MZ imamo samo jednu zaposlenu osobu. Imamo nekakav savjet, ali ne dobijamo ni marke za bilo kakve aktivnosti- tvrdi Kulašić.

Nedim Čivić, zastupnik u Narodnoj skupštini RS-a, pojašnjava nam da odluku o formiranju novih općina donosi entitetska Vlada, a potvrđuje Skupština.

-Da bi neko dobio taj status mora imati teritoriju, infrastrukturu i određeni broj stanovnika. Kozarac prevazilazi normu teritorijalne organizacije kao mjesne zajednice i sigurno ispunjava sve uslove potrebne za općinu. Međutim, za vlasti RS-a predstavlja problem što bi to bila većinski bošnjačka općina i zato pokušavaju ignorisati volju stanovništva – kaže Čivić.

Građani šestog reda

Navodi da su povratnici Bošnjaci diskriminisani po pitanju zapošljavanja u administraciji i javnim ustanovama, a u njihova naselja vlast ništa ne ulaže.

-Obnovu objekata infrastrukture u povratničkim mjestima vrše sami Bošnjaci donatorskim sredstvima i uz pomoć Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, koje na godišnjem nivou uloži 28 miliona maraka u RS. Bošnjacima se ne da da se teritorijalno organizuju onako kako žele, jer cilj vlasti RS-a je da ih drže podređenima kako bi uvijek, na neki način, povijali glavu na svojim imanjima. Mi smo ovdje građani, ne drugog, nego šestog reda – govori Čivić.

Dodaje da bi, prema nekim procjenama, i Janja mogla ispuniti uslove za otcjepljenje od Bijeljine, te podsjeća da je nekada bilo govora da bi to mogle uraditi i neke mjesne zajednice na području Zvornika.

Međugorje nezadovoljno

Zadnja formirana općina u RS-u je Stanari. Smještena je na sjeveru ovog entiteta, a njen centralni dio nalazi se uz regionalni put Doboj – Prnjavor. Taj status dobila je u septembru 2014. godine jednoglasnom podrškom u NSRS-u. I u FBiH postoje mjesne zajednice nezadovoljne svojim statusom i odnosom općinskih vlasti, zbog čega rješenje vide u formiranju nove općine. Radi se o mjesnim zajednicama Međugorje i Bijakovići, koje se nalaze u okviru općine Čitluk.

Piše: Sanela Karaica, Faktor.ba