Izdvajamo

 

Skupština akcionara preduzeća „Japra“ iz Novog Grada planira da imovinu preduzeća stavi pod hipoteku kako bi se preduzeće „Prijedorputevi“ zadužilo kroz emisiju obveznica.

„Japra“, koja se bavi eksploatacijom i preradom ruda, proizvodnjom betona i asfalta i betonske galanterije u većinskom je vlasništvu „Prijedorputeva“, a oba preduzeća dio su „Fortis grupe“ u vlasništvu porodice Čorokalo.

U prijedlogu odluke koja će se pred akcionarima naći na skupštini zakazanoj za 31. januar se navodi da su „Prijedorputevi“ pokrenuli emisiju obveznica kako bi refinansirali dug prema Fondu za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske od 1,96 miliona maraka te prikupili novac za novu i moderniju opremu.

„Time će se povećati produktivnost društva i tržišni udio“, stoji u obrazloženju prijedloga.

„Japra“ će kao založni dužnik dozvoliti upis hipoteke na pogonu za eksploataciju, fabrici i krugu fabrike, čiju je vrijednost vještak procijenio na 3,22 miliona maraka.

„Predmetne nepokretnosti će služiti kao sredstvo obezbjeđenja urednog plaćanja obaveza po osnovu emitovanih obveznica iz prve emisije. U vezi s prethodno navedenim, ovo privredno društvo zalaže navedene nepokretnosti, kao sredstvo obezbjeđenja za uredno izvršenje obaveza“, piše u odluci.

Nesaglasni akcionari imaće pravo na otkup akcija.

Prema posljednjim dostupnim podacima, „Japra“ je u 2023. godini imala 3,3 miliona KM prihoda i 335.000 KM dobiti ostvarene sa 44 radnika.

„Prijedorputevi“ su najveći akcionar „Japre“ sa 59,53 odsto akcija. Drugi najveći akcionar je Igor Čorokalo sin Dragana Čorokala, osnivača „Fortis grupe“ sa udjelom od 36,32 odsto.

Capital

Nikada zločine naših komšija zaboraviti nećemo i dok smo živi o njima ćemo svjedočiti i sve ljude na njih podsjećati. Istinu o našem stradanju ćemo konstantno širiti, a pravdu na ovosvjetskim sudovima uporno tražiti. Za istinu ćemo živjeti, raditi i umirati! Zbog toga danas na ovom mjestu želimo još jednom jasno kazati da su nas naše komšije u nedjeljnim, poslijepodnevnim satima, 24. maja 1992. godine, svojim paravojnim snagama napali, da su tada nad nama agresorski čin započeli i u narednom vremenu realizirali, da su na području naše općine više od 3.000 naših najmiliji poubijali, a njihova tijela u mnogobrojne jame i grobnice skrili, da su naše majke i sestre silovali, da su nas u logore zatvorili i u njima najtežim torturama mučili, da su naše imetke pljačkali i uništavali, da su naše džamije palili i rušili, da su nas sa ognjišta naših protjerali, da su nam povratak na njih osporavali, da se ni nakon 25 godina za zločine svoje nisu pokajali, da zločince iz svog naroda nisu izdvojili već su se s njima poistovjetili, da kosti naših najmilijih još uvijek na njima znanim mjestima kriju, da svoju omladinu lažima o nama truju, da na započetom zlu devedesetih godina i dalje ustrajavaju.

Mr. Amir ef. Mahić
25.05.2017. god.