Izdvajamo

 

Svake godine 30 prijatelja iz djetinjstva i veliki zaljubljenici skijanja se okupljaju u Austriji na skijaškom druženju...

Ove godine se navršila 41. godišnjica otvaranje Zimskih olimpijskih igara u Bosni i Hercegovini. Grupa naših vrijednih Bosanaca i Hercegovaca se odlučila da na jedan lijep i poseban način obilježi ovu godišnjicu u austrijskom gradiću Mayerhofenu na skijaškoj pisti na visini od 1.800 metara nadmorske visine.

Uz zastavu Bosne i Hercegovine, harmoniku i gitare su se pjevale sevdalinke i hitovi od Halida Bešlića, Merlina, Bijelog Dugmeta i drugih istaknutih muzičkih izvođača. Ovaj lijepi događaj su uveličali i dali poseban doprinos virtuoz na harmonici Anto Filipović, na gitarama vokalni solista Zoka Janković i Amir Paratušić.

 

Svake godine 30 prijatelja iz djetinjstva i veliki zaljubljenici skijanja se okupljaju u Austriji na skijaškom druženju kako bi sačuvali i evocirali sjećanja na lijepe događaje iz mladosti.

Nekada, prije 50 godina, zajedno su odrastali i prve skijaške pokušaje napravili na obližnjoj planini Kozari, a danas uspješni doktori, inžinjeri, ekonomisti i privrednici razbacani širom svijeta.


U ovoj kratkoj lijepoj priči se radi o prijateljima rodom iz Kozarca. Kroz nemile ratne događaje 90-tih godina u Bosni, sudbina ih je navela da sada žive širom svijeta.

Daleki put i zaljubljenike u skijanje iz Amerike, Kanade, Velike Britanije, Luxemburga, Njemačke, Austrije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine nisu prepreke da se svake godine okupe samo na četiri dana, da čuvaju prijateljstva i da evociraju lijepa sjećanja iz mladosti.

 

U međuvremenu su se ovoj grupi priključili i drugi prijatelji i simpatizeri koji nisu rodom iz Kozaraca. Posebno zadovoljstvo i uspjeh je da se ovoj tradiciji lijepog druženja, koja traje više od jedne decenije, priključuju i njihova djeca, koja nastavljaju sa ovom prelijepom tradicijom.

hayat.ba

Meša Selimović

Kakvi su ljudi Bosanci? To su najzamršeniji ljudi na svijetu, ni skim se istorija nije tako pošalila kao sa Bosnom. Juče smo bili ono što danas želimo da zaboravimo, a nismo postali ni nešto drugo.

Opširnije...