Izdvajamo

U petak 15.11.2019. godine u Sarajevu je boravio prof.dr. Lionel Rostaing, šef klinike za nefrologiju i transplantologiju klinike “Toulouse”, sa svojim saradnicima gdje je vršio pregled transplantiranih I pacijenata koji se trebaju transplantirati u okviru programa OTVORENE MREŽE, koju vodi dr. Almir Čehajić.

U okviru te posjete smo ja i supruga imali pregled kod pomenutog doktora sa kojim smo razgovarali vezano za naše nalaze i mogućnost transplantacije. Nakon razgovora dr. Rostaing nam je potvrdio da ne postoji niti jedna prepreka za transplantciju te da su nam nalazi uredni i da se transplantacija može uraditi u Saint-Étienne, Francuska. S obzirom da smo dobili potvrdu za transplantaciju sada samo čekamo da nam odrede termin i da se odradi potrebna papirologija.

Na sve ovo možemo da kažemo samo veliko hvala svima vama koji ste nas podržali na bilo koji način, znamo da obično hvala nije dovoljno i da se čovjek nikad niti na bilo koji način može zahvaliti za tako nešto. Veliku zahvalnost dugujemo i porodici Zubanović, Nijaz i Safeta, koji su nam pomogli da stupimo u kontakt sa OTVORENOM MREŽOM i čovjekom, za kog jednostavno to nemožete opisati u par riječi, dr.Almir Čehajić, gromada od čovjeka. Havala i njegovom timu koji je sve to organizovao sa njim da ljudi imaju neku nadu u ozdravljenje.

Sve što bi trebao neko drugi da radi, za šta ih svi mi plaćamo to rade ljudi, naravno i oni za novac ali bar rade sa srcem i pomažu ljudima i ulijevaju im nadu da još uvijek ima dobrih ljudi koji žele da pomognu, i njima veliko hvala na pomoći i organizaciji.

Naravno i veliko hvala Caji, koji je ustupio prostor na svom portalu i prati nas od samog početka
Još jednom želimo da vam se zahvalimo svima na velikoj pomoći i podršci i naravno o svemu ćemo vas obaviještavati.


Porodica Deumić


Postovani Nijaze,

Hvala mnogo na predivnim prilozima i fotografijama kojima nas uvijek obradujes. Sve ovo sto radite danas, trag je koji ostavljate za sobom, a koji ce jednoga dana pripadati kozarackoj arhivi. Svaki put imam osjecaj da sam prosla kroz nas dragi Kozarac i zavirila pomalo u svaki njegov sokak. Vrijeme prebrzo leti, a u toj neuhvatljivoj brzini zaboravimo koliko je svaki trenutak vazan i kako ga trebamo cijeniti i po mogucnosti zabiljeziti.

Kako su govorili nasi stari, "Danas jesmo, sutra nismo.." U ovozemljskoj trci koja se sve vise pretvara u borbu za meterijalne stvari koje dominiraju, veoma se rijetko nadje vremena za dusu i cesto znacaj malih, obicnih stvari spoznamo tek kada ih pocnemo gubiti. U sustini zivimo samo za danas, jer proslost ne mozemo promijeniti, a buducnost i njenu tajnu ne mozemo unaprijed spoznati.
Vec smo to jednom iskusili na svojoj kozi, u proteklom ratu, kada smo tako brzo izgubili ono sto smo godinama sticali, a najgore od svega je gubitak ljudskih zivota.

26.04.2014
Semira Jakupovic