Izdvajamo

PIŠE: SRĐAN PUHALO

U pristupnim pregovorima se mora ignorisati postojanje države Bosne i Hercegovine.

Na evropskom putu mora Savjet ministara Bosne i Hercegovine imati funkciju kancelarijskog filadendrona.

Bosna i Hercegovina je najspecifičnija zemlja u Evropi jer u svom sastavu ima Republiku Srpsku, ta specifičnost se mora makismalno uvažavati.

U pristupnim pregovorima dogovor lidera političkih partija u kafani, restoranu, vikendici ima istu, a nekad i veću, pravnu težinu kao i dogovor u Parlamentu BiH.

Član predsjedništva BiH Dragan Čović je legitimni predstavnik interesa Republike Srpske.

Legitimni predstavnik Republike Srpske je samo i jedino predsjednik Milorad Dodik.

Republika Srpska je država u nastajanju i tako se Evropska unija i mora odnositi prema njoj na zvaničnim sastancima.

Za utvrđivanje ustavnosti pojedinih odluka, strategija i reformi nadležan je jedino  Ustavni sud Republike Srpske.

Ako se predložene odluke, strategije i reforme kose sa interesima Rusije Republika Srpska ima pravo da ih odbaci.

Ako predložene odluke, strategije i reforme znače prilagođavanje Evropske unije  zahtjevima Republike Srpske onda nemamo ništa protiv toga. 

Pregovori o Evropskoj uniji se obavezno prekidaju godinu dana prije lokalnih i opštih izbora.

Srpska pravoslavna crkva ima pravo da stavi veto na sve odluke koje su pogubne za srpski identitet i srpsko nacionalno biće.

Put ka Evropskoj uniji se ne može graditi sa ljudima koji su osumnjičeni za ratne zločine, ali i te kako može sa osuđenim za ratne zločine.

Prije bilo kakvih odluka, strategija i reformi Evropska unija mora da uplati 50% novca iz predviđenih IPA fondova, a sa nastavkom saradnje i ostatak u dvije tranše novca od po 25% u naredne dvije godine.

Svi ovi uslovi se moraju bezpogovorno ispoštovati inače ništa od prihvatanja Evropske unije od strane Republike Srpske.

 

"Mi smi pripadnici Srpskog naroda i osuđujemo kompletno etničko čišćenje i zločine koje su počinili zločinci iz našeg naroda. Mi se zalažemo za zajednički život i Bosnu i Hercegovinu i želim da naša djeca žive zajedni sa svim našim narodima u BiH. Ja sam Klaudija Pecalj i rodom sam iz Zenice, a moj muž je Milan Pecalj. Husein Ališić je napisao knjigu na engleskom jeziku i u toj knjizi piše o mom mužu. Za vrijeme rata, Husein je živio u Banja Luci i moj muž je sve naše dokumente dao njemu da bi on izašao sa svojom porodicom vani. Milan je čuvao Huseinovog brata koji je bio pretučen i nije se bojao da pomogne prijatelju Bošnjaku.
Ja sam rođena u Zenici među Hrvatskim i Bošnjačkim narodom i žao mi je za sve što se desilo u ratu, jer ja želim da živimo sa svim narodima u Bosni i Hercegovini". Kazali su nam Klaudija i Milan Pecalj, pripadnici Srpskog naroda iz Donjih Garevaca.

26.05.2017. god.