Izdvajamo

Tragom informacije da je ekipa ljudi iz Federalnog ministarstva juce posjetila gradsku upravu Prijedor a da je razlog njihove posjete pocetak implementacije projekata rekonstrukcije stambenih porodicnih kuca po Javnom pozivu iz 2012. godine potrazio sam informaciju
vise od predsjednika Skupstine grada Prijedora i clana gradske Komisije za podrsku povratka i odrzivi povratak, gospodina, Seada Jakupovica…

 

Da posjetim,
Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica je prosle godine objavilo Javni poziv za obnovu stambenih porodicnih kuca i nakon toga objavilo i preliminarnu listu potencijalnih korisnika. Komisija ovog Resornog ministarstva je tokom obilaska potencijalnih korisnika imala sastanak sa predstavnicima nadleznog odjeljenja grada Prijedor. Nadlezni su je upoznali da u Prijedoru postoji pored vec prijavljenih i izrazen broj vrlo teskih slucajeva, odnosno familija, ciji su postojeci objekti u potrebi sanacije a nisu prijavljivani na pomenuti oglas zbog komplikovane procedure i specificnosti u kojima zive. Primjer familije Tahire Hopovac iz Carakova koja godinama zivi u rusevini tudjeg objekta najbolje oslikava i podkrijepljuje tu tvrdnju.

Posto sam radeci u Komisiji zajedno sa odbornicima Muharemom Murselovicem i Nedjadom Besicem obisao teren i poblize se upoznali sa stvarnom problematikom zakljucili smo da bi bilo dobro da nadjemo nacin da i ovakve slucajeve rijesavamo, istice Jakupovic ..
Koordiniranim aktivnostima a zahvaljujuci i razumijevanju odgovornih kako iz Lokalne vlasti (pored clanova Komisije i gradonacelnika Pavica) i  Federalnog ministarstva ukljucili smo devet vrlo ugrozenih familija u projekat OPEC koji podrazumijeva “kljuc u ruke”. Pored familije Tahire Hopovac iz Carakova na spisku su i familije: Jasima Brdara, Isaka Padjana, Harisa Cikotica, Hase Zerica, Smaje Basica, Muhameda Jakupovica, Jasmina Zeljkovica i Ismeta Hodzica.

Razloga za zadovoljstvo imaju jos cetiri familije (Elezovic Sabahudin iz Trnopolja, Mesic Ismet iz Prijedora, Pilipovic Mirzet iz Cejreka i Hasanagic  Asim iz Prijedora) koji su juce potpisali ugovore sa obavezom da ce ugraditi donirani gradjevinski materijal za svoje stambene jedinice.
Jucer je pomenute familije obisla i projektanska kuca koja je angazovana putem javnog tendera od strane Federalnog ministarstva za izradu projektne dokumentacije i nadzor objekata i ako vrijeme posluzi radovi bi mogli poceti vec tokom i ove jeseni, istice Jakupovic…


U nakani da saznamo koju rijec vise o saradnji, realizaciji i drugih projekata od strane ovog Ministarstva i Lokalne vlasti grada Prijedora, predsjednik gradske Skupstine istice da pored zahvalnosti za realizaciju naprijed spomenutog  projekta prema ovom ministarstvu i licno ministru Adilu Osmanovicu ocekuje i realizaciju projekta sekundarnog vodovoda za mjesnu zajednicu Carakova koji je takodje prosle godine uredno kandidovan od grada Prijedora i nalazi se na prvom mjestu po bodovima na preliminarnoj listi projekata za grad Prijedor…

MojPrijedor/Nijaz Brkic

Nikada zločine naših komšija zaboraviti nećemo i dok smo živi o njima ćemo svjedočiti i sve ljude na njih podsjećati. Istinu o našem stradanju ćemo konstantno širiti, a pravdu na ovosvjetskim sudovima uporno tražiti. Za istinu ćemo živjeti, raditi i umirati! Zbog toga danas na ovom mjestu želimo još jednom jasno kazati da su nas naše komšije u nedjeljnim, poslijepodnevnim satima, 24. maja 1992. godine, svojim paravojnim snagama napali, da su tada nad nama agresorski čin započeli i u narednom vremenu realizirali, da su na području naše općine više od 3.000 naših najmiliji poubijali, a njihova tijela u mnogobrojne jame i grobnice skrili, da su naše majke i sestre silovali, da su nas u logore zatvorili i u njima najtežim torturama mučili, da su naše imetke pljačkali i uništavali, da su naše džamije palili i rušili, da su nas sa ognjišta naših protjerali, da su nam povratak na njih osporavali, da se ni nakon 25 godina za zločine svoje nisu pokajali, da zločince iz svog naroda nisu izdvojili već su se s njima poistovjetili, da kosti naših najmilijih još uvijek na njima znanim mjestima kriju, da svoju omladinu lažima o nama truju, da na započetom zlu devedesetih godina i dalje ustrajavaju.

Mr. Amir ef. Mahić
25.05.2017. god.