Izdvajamo

 

Juče su planinari PD Mrakovica Kozarac učestvovali u 41. memorijalnom pohodu na Titov Vrh na Šar planini, a domačin i organizator je Planinarskog društva Ljuboten iz Tetova, Makedonija

Muhamed-Braco Kulašić predsjednik PD Mrakovica Kozarac, za Kozarac.eu kaže: "Juče su se planinari PD Mrakovica popeli na Titov Vrh na Šar planini na 2747 m.n.v.
Staza je bila duga 14 km u jednom pravcu tako da nam je trebao skoro cijeli dan, a staza je bila veoma naporna i opasna. Najvažnije je da su svi planinari, a bilo ih je preko 1000 po izjavama organizatora, vratili nepovrijedženi ali zadovoljni usponom".

Po riječima organizatora i domaćina, Planinarskog društva Ljuboten iz Tetova, memorijalnom pohodu se odazvalo preko 1000 planinara iz više od 60 planinarska društva iz svih republika bivše SFRJ, kao i planinari iz još nekih država

Polazište im je bilo iz Popove Šapke, a konačna destinacija bio im je Titov vrh, koji je i najviši. Pohod su predvodili planinari Planinarskog društva Ljuboten iz Tetova.

Vrijeme je bilo hladno izmedzu 2-5 stepeni Celzijusa ovisno od mjesta i uz snijeg, tmurno, mjestimicno maglovito uz udare vjetra. Na samom vrhu planine prije početka povratka udario je gust sitan led koji je trajao desetak minuta. Prilikom silaska kod najdonjeg kampa počela je i kiša koja ih je pratila sve do hotela, gdje su bili smješteni.

Šar-planina se smatra jednom od najznačajnijih, ako ne i najznačajnijom planinom za Makedonce. Treća je po površini na Balkanu i prekrivena je jezerima i pašnjacima.

Titov vrh je najviši vrh Šar-planine sa 2748 metara nadmorske visine. Masiv Šar-planine se prostire u graničnom području triju država: u sjeverozapadnom dijelu Sjeverne Makedonije, južnom dijelu Kosova i istočnom dijelu Albanije. Titov vrh je drugi najviši vrh u Sjevernoj Makedoniji. U bivšoj SFR Jugoslaviji bio je treći najviši vrh – iza Triglava (2864 m/nv) i Golemog Koraba (2753 m/nv).

 

Emil Velić podsjeća da je upravo u Kozarcu obnovljena i svečano otvorena prva džamija u RS-u, zbog čega je dobila naziv "Prva džamija nade", jer su je prije 17 godina otvorili predstavnici Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine i tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. "I ovdje je zanimljivost da je sve urađeno sredstvima građana, a jedna od najstarijih mještanki, Fatima Hadžić, dala je svoju životnu ušteđevinu, čime je zapravo i počela obnova ove 'prve džamije', sada već davne 1999. godine", prisjeća se Sakib Džaferović.