Izdvajamo

 

Apelaciono vijeće Državnog suda osudilo je nekadašnjeg komandanta Trećeg korpusa Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) Sakiba Mahmuljina na jedinstvenu kaznu zatvora od osam godina za zločine počinjene u Vozući i Zavidovićima 1995. godine.

Mahmuljin je osuđen za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na jednu godinu, za ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika na godinu i šest mjeseci, i za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na šest godina i šest mjeseci zatvora, te mu je izrečena jedinstvena kazna od osam godina zatvora.

Vijeće je utvrdilo da je Mahmuljin, kao komandant Korpusa i nadređeni pripadnicima Odreda “El-Mudžahidin”, propustio da spriječi ubistva i nečovječno postupanje nad ratnim zarobljenicima, sanitetskim osobljem i civilima.

Također je utvrđeno da je Mahmuljin znao, ili imao razloga da zna, da se pripadnici Odreda spremaju da počine krivična djela. Optuženi se obavezuje da nadoknadi troškove krivičnog postupka, a oštećeni se sa imovinskopravnim zahtjevom upućuju na parnicu.

Suđenje Mahmuljinu, nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa Armije BiH, počelo je u martu 2016. godine. On je optužen da nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika Odreda “El-Mudžahidin” na području Vozuće i Zavidovića. Prema optužnici, pripadnici Odreda su u periodu od jula do septembra 1995. godine ubili najmanje 55 zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske (VRS).

Sud BiH je u prvostepenom postupku proglasio Sakiba Mahmuljina krivim i osudio ga na deset godina zatvora jer nije spriječio i kaznio zločine koje su počinili pripadnici Odreda “El-Mudžahidin”, jedinice iz sastava Trećeg korpusa, kojima je bio direktno nadređen. On je osuđen za zločine nad zarobljenicima, civilima i ranjenicima.

Apelaciono vijeće Suda BiH je u septembru 2021. uvažilo Mahmuljinovu žalbu i ukinulo prvostepenu presudu kojom je osuđen na deset godina zatvora, a krajem novembra 2021. počeo je obnovljeni postupak.

Ovo je konačna presuda, na koju ne postoji mogućnost žalbe.

detektor.ba

"Ovdje je bila nagrada smrt. Kroz šta su prolazili logoraši, porodice žrtava, nijedna knjiga, nijedan film ne može opisati.
Mi koji smo imali čast i privilegiju da preživimo torture, preživimo logore, nama je u amanet ostavljeno da svjedočimo, da pričamo, da pozivamo sve one koji su preživjeli torturu, patnje, mučenje, logore, torturu u kućama, u dvorištima, avlijama, da pričaju o tome. To je borba za istinu, to je sprečavanje ponavljanja. Ono što smo mi prošli nebi trebalo smjela i ne trebaju preživjeti naša djeca. Istina na zločine u Trnopolju i sve druge logore ne smije biti zaboravljena." Kazao je Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH.

26.05.2017. god.