U četvrtak, 19. aprila 2018. godine, na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, odbranio je doktorsku disertaciju Kemal Bašić. Naslov doktorske disertacije je „Zvornički sandžak u 17. stoljeću“ a branjena je pred komisijom u sastavu: prof. dr. emeritus Enes Pelidija, mentor, prof. dr. Husnija Kamberović i prof. dr. Edin Radušić, članovi. Na taj način je Kemal Bašić stekao titulu doktora historijskih nauka.

Kemal Bašić je rođen 08. januara 1964. godine u selu Hadžići, općina Prijedor, Bosna i Hercegovina, od oca Muhameda i majke Šefike. Osnovnu školu završio je u Kevljanima i Omarskoj, općina Prijedor. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu šk. 1982/83. godine, Islamski teološki fakultet u Sarajevu /sad Fakultet islamskih nauka/ početkom 1991. godine odbranom diplomskog rada Vakufi u Banja Luci.

Magistrirao je na Ilahijat fakultetu Univerziteta u Ankari u R. Turskoj na Odsjeku za historiju i umjetnost islama /historija islama/ s temom Veze između bosanskohercegovačkih muslimana i Osmanske države 1878-1914, posebno vjerske veze, 03. februara 1999. godine. Nakon povratka u Bosnu i Hercegovinu radio je dva semestra na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli u svojstvu vanjskog saradnika predavajući staroturski/osmanski/ jezik. Nakon toga zapošljava se u Tuzli kao profesor islamske vjeronauke, što je radio oko 14 godina. Godine 2013. preseljava se u Sarajevu gdje sada živi.

Kemal Bašić je učesnik nekoliko tribina, naučnih skupova, okruglih stolova. Autor je knjige Kozarac kroz historiju /Tuzla, 2005/, koautor knjige Istaknuti Tuzlaci s Midhatom Spahićem /Tuzla, 2005/, priređivač knjige Ilijas Mahmuljin: Umino ognjište /Tuzla, 2011), autor knjige Muhamed Tajib Okić-život i djelo /Sarajevo, 2015/.

Autor većeg broja naučnih radova kao i prijevoda s turskog jezika koji su objavljeni u raznim publikacijama i časopisima u Bosni i Hercegovini /Muallim, Novi muallim, Hikmet, Pogledi, Glasnik VIS-a, Preporod, Arhivska praksa, Takvim, Anali GHb, Gračanički glasnik, Baština sjeveroistočne Bosne, Glasnik Arhiva i Arhivističkog udruženja Bosne i Hercegovine, bio je član redakcije za publiciranje djela: Hivzija Suljkić: Sabrani tekstovi u tri knjige /Tuzla 2007/ i knjige Hasan Škapur: Odnos osmanskih vlasti prema Bosanskom ustanku /1875-1878./ /Sarajevo 2017/. Član je i jedan od osnivača Centra za osmanističke studije u Sarajevu.