Izdvajamo

 

Za izgradnju sanitarne regionalne deponije u Prijedoru potrebno je 10 miliona KM, a Strategijom razvoja grada Prijedora 2024-2030. planirana je prva faza ovog projekta u vrijednosti od 2,1 milion KM, izjavio je direktor prijedorskog preduzeća “Komunalne usluge” Dalibor Grabež.
On je naveo da je Strategijom upravljanja otpadom Republike Srpske predviđeno da do 2026. godine sve regionalne deponije moraju steći status sanitarnih deponija i da Prijedor ima ekološku dozvolu za rad regionalno-sanitarne deponije koja ističe 2026. godine.

“U ovoj prvoj fazi bila bi izgrađena sanitarna ćelija ili sanitarna kaseta u podnožju deponije ispod koje se nalazi taložnik za prihvatanje procjednih voda. Ukupan projekat iziskuje znatna sredstva, što lokalna zajednica ne može iznijeti sama”, rekao je Grabež Srni.

On je podsjetio da je, uz pomoć kredita Svjetske banke, u Republici Srpskoj 2011. godine počela izgradnja regionalno-sanitarnih deponija i da je Prijedor tada dobio regionalnu deponiju, a da je neophodno da ona dobije i status sanitarne.

“Krajem prošle godine putem javnog poziva Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske odobreno nam je sufinansiranje izgradnje postrojenja za biološki tretman procjednih voda, gdje ćemo mi učestvovati sa 30 odsto sredstava. Time će biti smanjen nivo štetnosti, ali ne dovoljno. Tražićemo potencijalne investitore, javno-privatno partnerstvo, razne oblike kreditiranja i međunarodne donacije da bismo konačno došli i do statusa sanitarne deponije”, rekao je Grabež.

U novoj strategiji razvoja Prijedora, usvojenoj krajem prošlog mjeseca u gradskoj skupštini, izgradnja sanitarne regionalne deponije predstavljena je kao vitalni projekat koji će smanjiti rizik od zagađenja vazduha, zemljišta i vode, omogućiti dugoročno i održivo upravljanje otpadom i ojačati potencijal grada za privlačenje stranih investicija i učešće u međunarodnim programima finansiranja ekoloških projekata.

SRNA

Postovani Nijaze,

Hvala mnogo na predivnim prilozima i fotografijama kojima nas uvijek obradujes. Sve ovo sto radite danas, trag je koji ostavljate za sobom, a koji ce jednoga dana pripadati kozarackoj arhivi. Svaki put imam osjecaj da sam prosla kroz nas dragi Kozarac i zavirila pomalo u svaki njegov sokak. Vrijeme prebrzo leti, a u toj neuhvatljivoj brzini zaboravimo koliko je svaki trenutak vazan i kako ga trebamo cijeniti i po mogucnosti zabiljeziti.

Kako su govorili nasi stari, "Danas jesmo, sutra nismo.." U ovozemljskoj trci koja se sve vise pretvara u borbu za meterijalne stvari koje dominiraju, veoma se rijetko nadje vremena za dusu i cesto znacaj malih, obicnih stvari spoznamo tek kada ih pocnemo gubiti. U sustini zivimo samo za danas, jer proslost ne mozemo promijeniti, a buducnost i njenu tajnu ne mozemo unaprijed spoznati.
Vec smo to jednom iskusili na svojoj kozi, u proteklom ratu, kada smo tako brzo izgubili ono sto smo godinama sticali, a najgore od svega je gubitak ljudskih zivota.

26.04.2014
Semira Jakupovic