Izdvajamo

Za vrijeme prvog kozaračkog kapetana Mustafe, sina Muratova, bili su česti upadi Austrijanaca na teritorij Os-manske Imperije, pa prema tome i na područje kozaračke kapetanije. Za vrijeme ovog kapetana, neki austrijski zapovjednik imenom Pilip s vojskom je prodro duboko u Krajinu i opljačkao neka sela oko Banja Luke. Na povratku se utaborio na jednom brežuljku iznad Kamičana.

Brežuljak se od tada zove po tom Pilipu-Pilipovac. Pilip je kod Kamičana bio poražen. Krajišnici, iz okoline Banja Luke, organizovali su za njim potjeru i stigli ga kod Kamičana. Kada su Kozarčani čuli da se tu u blizini nalazi Austrijanac s vojskom, presjekli su mu put za Kozaru i na nekoliko mjesta organizovali zasjedu. Iznad Kamičana došlo je do žestokog okršaja u kojem je Pilipu oduzet sav plijen, a lokalitet na kojem je došlo do okršaja i gdje je palo mnogo mrtvih, od tada se zove Kasapnica. Među pogi-nulim je bila i jedna osoba koja je po legendi sa odrublje-nom glavom nosila je do njive zvane Ograda, više Ka-mičana, i tu je pala.

Kronogram neznanom krajiškom šehidu

Ovaj kronogram nalazi se na nišanu ovog neznanog krajiškog junaka u turbetu na lokalitetu Ograda, koji je pao u borbi sa četama austrijskog zapovjednika po imenu Pilipa, pa je spomenutom šehidu podigao turbe Mehmed-beg, kapetan Kozarca i dao uklesati natpis na njegovom nišanu a čiji tekst u prijevodu glasi: Bože, ovo turbe je počivalište mučenika ( šehld ).

Allah ga je učinio znakom svoje moći, junački se neko vrijeme borio i sa odsječenom glavom došao na ovo mjesto. Neka se za njeg zauzme Božiji vjerovjesnik ( Muhammed a.s. ). Bože, primi od nas ovo dobro djelo u ime svih mučenika ( šehida ) i našeg vjerovjesnika Muhammed a.s. Neka je svaka hvala Allahu, gospodaru svjetova. Dobrotvor ovog djela je plemeniti kapetan Kozarca Mehmed-beg. Godina 1125. ( 1713. ).

lako su mu stanovnici Kozarca ali i njegove šire okoline pružili oružani otpor, Omer-paša Latas je poštedio od progona bivšeg kozaračkog kapetana Mehmed-bega, jer nije lično učestvovao u otporu. Na ime porodičnog groblja, Mehmed beg je podario islamskoj zajednici voćnjak preko puta Mutnik džamije u površini od dva dunuma i tu je 1859. godine pokopan, a kasnije i ostali njegov rod. Sinovi i ostali naslednici Mehmed-bega su ogradili ovo groblje kamenim zidom visine jedan metar duž ceste i na njemu izgradili široka vrata na svod.

Tom prilikom iznad vrata ugradena je kamena ploča promjera 14 X 25 cm. s natpisom na turskom jeziku u reljefnom sulus duksusu koji u prijevodu glasi: Ovo je groblje dobro Mehmed-begal kapetana Kozarca. U njemu je pokopan on i njegova porodica. Ograđivanju sudjelovali su njegovi sinovi i kćerke.
A učestvovaše još age: Husejin, Omer i Muharem lz porodice Sitnica. Godina 1907. 138
Posljednji kozarački kapetan Mehmed-beg je, osim groblja i obnove turbeta neznanom šehidu, uvakufio zavještao iza sebe u Omarskoj 40 dunuma oranice zvane «Rosulja» čiji se prihod ima trošiti za održavanje turbeta neznanog šehida kao i za džamiju u Kamičanima.

Izvodi iz knjige "Kozarac kroz historiju" autor Dr.Kemal Bašić.

 


"Vidiš ovu moju podignutu ruku, koja kao kameni cvijet osta, da svjedoči zločin vaš...
Vidiš ovaj cvijet sa latica pet, to je dokaz protiv vas, koje je vrijeme sačuvalo...
Vidiš li i čuješ vapaj moj, preklinjanje moje da me u životu ostavite...

Ova ruka moja osta podignuta, da te sjeća, i da pamtiš, da ti strah od Božije kazne ispunjava i noći i dane...

Predajem te Bogu Svemogućem ubico tijela i duha moga, neka ti Bog sudi, a ja ti oprostiti neću...."

Taif Rose 2013

Opširnije...