Piše: Marina Radoš

Da nije bilo rata, imali bi kuću na Bijelom brijegu i tri psa. Za svako dijete po jednog. Mislim da bih ja bila medicinska sestra, a ti liječnik. Tako bi nam pristajalo. Sigurna sam, da nije bilo rata, da bi imali druge profesije.
Da nije bilo rata, peglala bih ti košulje i one liječničke kute dok traje dnevnik. U dnevniku bi voditelj pričao o strahotama, korupciji i pokvarenim političarima u nekoj zemlji kojoj ne bih mogla zapamtiti ni ime. Ti bi rekao "Jadnog naroda". Ja bih, onako katolički, "Sačuvaj nas Bože."
Da nije bilo rata, ti bi me upoznao kao novu medicinsku sestru iz provincije. I zaljubio se u mene iako su sve sestre u bolnici već zaljubljene u tebe. Odveo bi me u kazalište, pa na more, pa bi nam bio pun ku*ac svega i vratili bi se u Mostar.
Da nije bilo rata, imali bi kuću na Bijelom brijegu i maćuhice u okućnici. Svađali bismo se oko pasa i oko djece. Ja bih bila ljubomorna na sve tvoje pacijentice i sve medicinske sestre, i namještala nam zajedničke smjene u bolnici.
Da nije bilo rata, život možda ne bi bio ljepši nego sada. Ni lakši. Ali bi život bio tamo. Na Bijelom brijegu. S tri psa. Za svako dijete po jednim.