Izdvajamo

 

Večeras je, u okviru aktivnosti Kluba čitatelja, predstavljena i analizirana knjiga “Tajne izvišenosti”, Dželaludina Rumija.


Dželaludin Muhamed Rumi, poznat i kao Mevlana, je bio pjesnik, pravnik, islamski učenjak, teolog i sufijski učitelj. Smatra se jednim od najznačajnijih mističnih pjesnika islama.

Osnivač je mevlevijskog derviškog reda.

Dva najznačajnija djela njegovog stvaralaštva su “Mesnevija” i “Divan”. Prvo djelo, “Mesnevija”, epsko-pripovjedna poema od 25.000 dvostiha, u sroku, napisana na perzijskom jeziku tijekom posljednjih petnaestak godina Rumijeva života, smatra se najvećim duhovnim remek-djelom ikada skladanim.

Njegov “Divan” (u prijevodu “zbirka“), sadrži ostatak Rumijevih pjesama, 35.000 stihova kratke lirske poezije.

Djelo “Tajne uzvišenosti” predstavlja zbirku Rumijevih kazivanja o različitim temama iz oblasti tesavufa i gnosticizma. Sastoji se od sedamdeset i dva poglavlja, od kojih je sedam napisano na arapskom, a sva ostala na perzijskom jeziku. Tokom održavanja propovijedi, Rumi je često odgovarao na pitanja prisutnih, kako svojih pristalica tako i protivnika. Upravo zato je veliki dio poglavija ovoga djela napisan u formi pitanja i odgovora, u skladu sa zahtjevom govorne situacije u kojoj je održano konkretno izlaganje, odnosno podastrt odgovor na postavijeno pitanje.

Pored značaja ovog djela u razumijevanju sufijskog poimanja relegije, ono ima i svoju književnu vrijednost, posebno u segmentu priča koje čine sastavni dio njegovih izlaganja ali i opću filozofsku vrijednost koja može puslužiti svakom čovjeku - bez obzira na vjeroispovijest.

Dželaludin Rumi je svojim djelima napravio ogroman uticaj na cjelokupnu svjetsku književnost i filozofiju svoga vremena.

Dijelove iz knjige su čitali i analizirali, zajedno sa ostalim članovima Kluba čitatelja, učenici: Milijana Stanković, Zehra Beganović, Anesa Javor, Medina Mandžukić, Šejla Velić, Mersad Kamerić i mr. sc. Amel Suljić.

BKCuPrijedoru

"Ovdje je bila nagrada smrt. Kroz šta su prolazili logoraši, porodice žrtava, nijedna knjiga, nijedan film ne može opisati.
Mi koji smo imali čast i privilegiju da preživimo torture, preživimo logore, nama je u amanet ostavljeno da svjedočimo, da pričamo, da pozivamo sve one koji su preživjeli torturu, patnje, mučenje, logore, torturu u kućama, u dvorištima, avlijama, da pričaju o tome. To je borba za istinu, to je sprečavanje ponavljanja. Ono što smo mi prošli nebi trebalo smjela i ne trebaju preživjeti naša djeca. Istina na zločine u Trnopolju i sve druge logore ne smije biti zaboravljena." Kazao je Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša BiH.

26.05.2017. god.