Izdvajamo

 

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES)[1] iz Ljubljane, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. IFIMES je povodom početka zvanične izborne kampanje pred 9.Opće izbore u Bosni i Hercegovini (BiH), koji će se održati 2.oktobra 2022.godine pripremio analizu aktualnih političkih događanja. Iz opsežne analize „Opći izbori u BiH 2022: Političke promjene potrebne, da li su moguće?“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Opći izbori u BiH 2022:


Političke promjene potrebne, da li su moguće?

Deveti Opći izbori u Bosni i Hercegovini održat će se 2. oktobra 2022. godine. Na izborima će se birati članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnici za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zastupnici za Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik Republike Srpske, dva potpredsjednika Republike Srpske i zastupnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske (NSRS), kao i zastupnici za Skupštine 10 kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Centralna izborna komisija BiH (CIK) ovjerila je ukupno 127 političkih subjekata (72 političke stranke, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata) za učešće na izborima 2.oktobra 2022.godine. Nakon izvršenih provjera ovjereno je ukupno 750 redovnih kandidacijskih listi sa ukupno 7257 kandidata, uključujući i nezavisne kandidate. CIK je ovjerio i kandidacijske liste za dodjelu kompenzacijskih mandata. U Centralnom biračkom spisku za glasanje nalazi se ukupno 3.368.666 upisanih birača, uključujući i 69.966 birača koji su se prijavili za glasanje izvan BiH (putem pošte ili u DKP-ima).

Izbori u znaku ruskog utjecaja u BiH

Sjedinjene Američke Države izdvojile 2,2 milijarde[2] dolara u okviru dugoročnih ulagana stranog vojnog finansiranja za jačanje sigurnosti Ukrajine i 17 njenih susjeda, uključujući mnoge američke NATO saveznike, kao i druge regionalne sigurnosne partnere koji su potencijalno izloženi riziku od buduće ruske agresije, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Razotkrivanju uloge Rusije u Bosni i Hercegovini govori u prilog i najavljena posjeta člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika (SNSD) predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu krajem septembra 2022.godine, neposredno pred izbore u BiH. Dodik više ne prikriva, da je u funkciji ruskih interesa, koji su prije svega povezani za prekrajanjem granica, onemogućavanjem članstva BiH u NATO-u, mogućom disolucijom BiH i unošenjem destabilizacije u region. Ruska koruptivna mreža je u dobrom dijelu nagrizla institucije EU, ali i BiH.

Involviranost Rusije u BiH potvrđuje i najnovija informacija, da je Fudbalski/Nogometni savez Bosne i Hercegovine donio odluku da reprezentacija BiH odigra prijateljsku fudbalsku utakmicu sa Rusijom 19.novembra u Sankt Peterburgu.

Nezaobilazna uloga kao zastupnika ruskih interesa je i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH) Dragana Čovića, koji je prije par godina javno pozvao Rusiju da poveća svoju prisutnost u BiH želeći više prisutnosti Rusije u BiH.

Posljednji izvještaj[3] visokog predstavnika Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a ilustrira složenost odnosa u BiH, a posebno mogućnost izbijanja konflikata. Situacija u BiH se dodatno zaoštrila od početka ruske invazije na Ukrajinu 24.februara 2022.

Analitičari smatraju, da se borba za Bosnu i Hercegovinu odvija u gradovima i ulicama Ukrajine, jer od raspleta ukrajinske krize zavisit će rasplet situacije u Bosni i Hercegovini. Postoji realna opasnost, da će Rusija neuspjeh u Ukrajini pokušati kompenzirati izvozeći konflikt, a jedna od mogućnosti je i Zapadni Balkan odnosno Bosna i Hercegovina. Zbog toga je važno, da se u Brčko Distriktu BiH rasporedi američki vojni kontingent na što upozoravaju vodeće sigurnosno-obavještajne i obrambene institucije, jer jedan dio rukovodstva Policije Brčko Distrikta i pojedini dijelovi političkih struktura su pod utjecajem Rusije na šta upozorava i ugledni američki magazin Foreign Affairs[4]. Politički predstavnici Srba u Distriktu odbili su se sastati sa visokim predstavnikom Schmidtom prilikom njegove posjete Brčko Distriktu BiH.

Geopolitičke okolnosti sugeriraju, da postoji osnova za povećanu zabrinutost zbog ruskog uplitanja u Bosni i Hercegovini u nadolazećim sedmicama. Pokušava se iskoristiti postojeća situacija kako bi se stvorila nestabilnost u BiH i u osnovi doveli u pitanje legitimnost i rezultat izbora. U regionu su zabilježeni brojni i snažni cyber napadi i zato je potreban oprez i spremnost za (re)akciju. Ruski fokus na BiH neće prestati ni nakon izbora. Rusija godinama koristi širenje dezinformacija te cyber napade za utjecaj na demokratske procese. BiH se čini posebno ranjivom na cyber napade, jer uopće nema definiranu kritičnu infrastrukturu, dakle, šta je to što treba zaštiti. Najavljeni sastanak Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina je jedan oblik podrške u dobivanju glasova. Rusija to ne radi samo uoči izbora ili u kratkom periodu prije izbora, oni to rade dugoročno. U skoro svim evropskim zemljama zabilježeni su znakovi intenzivnog ruskog utjecaja od 2014.godine do danas.

Ključne opasnosti za BiH dolaze iz država članica EU i NATO – primjer Hrvatske i Mađarske

U konstelaciji postojećih političkih odnosa zabrinjava negativno djelovanje članica EU i NATO-a, Republike Hrvatske i Mađarske, u i prema BiH.

U Hrvatskoj je na djelu revizija povijesti Drugog svjetskog rata. Najviši predstavnici Hrvatske otvoreno se miješaju u unutarnjopolitička pitanja BiH, (zlo)upotrebljavajući članstvo u EU i NATO-u. Premijer i predsjednik Hrvatske, Andrej Plenković (HDZ) i Zoran Milanović (SDP), miješaju se u proces donošenja ustavnih promjena i izbornog zakona u BiH, institucionalno izmišljajući i plasirajući o Bošnjacima tezu o tzv. islamskoj opasnosti, dok se u Hrvatskoj otvoreno odvija revizija povijesti, afirmacija ustaštva i Nezavisne države Hrvatske (NDH) te antisemitski ispadi. To je detektirano i od strane međunarodne zajednice, vodećih međunarodnih medija i međunarodnih organizacija, tako da je Hrvatska postala „crna mrlja“ unutar EU, kojoj prijeti da postane „zemlja slučaj“. Hrvatska se mora isključiti iz bilo kakvog rješenja za BiH, jer je pravosnažno presuđena u pet presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), da je učestvovala u međunarodnom oružanom sukobu (agresiji) na BiH i da je sudjelovala u dva Udružena zločinačka poduhvata (UZP) protiv BiH.

U aktualnim događanjima u regiji dobra vijest su demokratske promjene u Crnoj Gori i nastavak pregovora ka punopravnom članstvu u EU. Crna Gora je ulaskom u NATO postala snažan faktor stabilnosti i mira u regionu. Posebno osvježenje u regionu predstavljaju političke promjene u Sjevernoj Makedoniji i liderstvo Zorana Zaeva (SDSM), koji je pokrenuo pozitivne procese ne samo u Sjevernoj Makedoniji nego i u regionu.

Režim Viktora Orbána uspostavio je mrežu ulaganja kapitala i medijsku mrežu na Balkanu. Osnovao je brojne medijske portale, koji produciraju lažne vijesti (fakenews) i produciraju različite afere. Kompanija, koja je uspostavila medijske portale, povezana je sa mađarskom javnom televizijskom mrežom Magyar Televizo (MTV), koja je naklonjena Orbánovoj stranci Fidesz. Iz Budimpešte se koordiniraju obavještajne operacije. Radi se o tzv. osovini zla, koja djeluje protiv BiH.

Analitičari upozoravaju na obavještajnu operaciju kodnog imena „Kula“, koordiniranu iz Budimpešte. Zasada je intenzivan predmet obrade federalni premijer Fadil Novalić, koji se suprotstavio rušenju ekonomskog sistema Federacije BiH, jer se u Federaciji BiH odvija više od ¾ ekonomskih tokova u državi BiH, a da bi ste srušili državu Bosnu i Hercegovinu potrebno je srušiti ekonomski sistem u Federaciji BiH. Obavještajna operacija „Kula“ proširila se i na člana Predsjedništva BiH Željka Komšića. Izborna kampanja obiluje brojnim elementima iz te obavještajne operacije prvenstveno usmjerenih na Fadila Novalića i Željka Komšića uz pomoć domaćih političkih snaga u Bosni i Hercegovini. Čak je u realizaciju obavještajne operacije „Kula“ uključen visoki predstavnik Christian Schmidt, samo se sa pouzdanošću ne može utvrditi, da li je to uradio svjesno ili je u nju uvučen.

Lažni patriotizam i „produciranje i menadžiranje mržnje“

Koncept nacionalnih/nacionalističkih stranaka pokazao se kao poguban za BiH, jer je neprirodan samom biću Bosne i Hercegovine i djeluje razarajuće u zemlji u kojoj multietničnost, multireligioznost i multikulturalnost predstavljaju trajne vrijednosti prema kojima su BiH i njeni građani prepoznati i cijenjeni u svijetu. Vodeće nacionalne stranke redovno međusobno produciraju mržnju i njome menadžiraju. Posljednje četiri godine vođenje države bilo je otežano zbog 2,5 godine trajanja pandemije Covid-19 i posljednjih sedam mjeseci zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Prema izvještaju[5] UN-a za 2022.godinu Bosna i Hercegovina je prva u svijetu na listi sa najvećim smanjenjem broja stanovnika, sa padom od oko 1,5% na godišnjem nivou, što u posljednjih osam godina iznosi skoro pola miliona ljudi iseljenih iz BiH. Očekuje se, da će Bosna i Hercegovina, izgubiti između 40% i 50% svog stanovništva do kraja vijeka. Državni nivo vlasti bio je ili blokiran ili su se probijali mnogi rokovi, pa su propuštene brojne prilike za razvojne projekte na državnom nivou, naročito one koji bi imali podršku međunarodne zajednice. U periodu od 2018. do 2020. zabilježen je blagi ekonomski rast, a 2019. bila je historijska po brojnim parametrima, pozitivni trendovi urušili su se 2020. zbog pandemije Covid-19, a sada je prisutna inflacija, energetska i prehrambena kriza. Generalna ocjena za ove četiri godine može biti minimalan rast, ali nedovoljna za zadržavanje stanovništva u zemlji i omogućavanje zdravih instrumenata razvoja. Bosni i Hercegovini bio je potreban minimalni rast od 5% prije početka pandemije i ukrajinske krize, a sada je potreban minimalan rast od 7%.

Analitičari smatraju, da se smanjivanje broja stanovnika ne dešava samo po sebi, nego zbog sistemski loše vođene politike, nerješavanja suštinskih problema građana: radna mjesta, zapošljavanje, ekonomski razvitak, socijala, zdravstveni i školski sistem, itd. Takvim pristupom politički čelnici nastavljaju politiku blokiranja razvoja BiH i time realiziraju planove onih političkih struktura, koje ne žele trajan mir, dugoročnu stabilnost i razvoj. Većina stranačkih čelnika koristi lažni nacionalizam da animira birače i producira i menadžira mržnju kako bi osigurala opstanak na vlast ili došla na vlast. Najveći patriotizam je omogućiti bolji život građanima BiH i zaustaviti trend masovnog iseljavanja iz BiH.

Naziru li se političke promjene u Republici Srpskoj?

Politika Milorada Dodikova (SNSD) svodi se na politiku „od danas do sutra“ bez ozbiljnog i strateškog pristupa. Kod Dodika dominira politika bahaćenja, javašluk, vrijeđanja i omalovažavanja političkih protivnika. Zbog SNSD-a jedino BiH nema mjere za pomoć građanima, jer SNSD u Parlamentu BiH već šest mjeseci blokira donošenje zakona o ukidanju akciza na gorivo i smanjenje PDV-a. Umjesto toga Dodik je podijelio pojedinačnu budžetsku milostinju od 25 EUR po građaninu. Dodik je prije više od godinu dana započeo bojkot rada institucija države BiH uključujući i Parlament BiH, koji je ključan partner EU za proces proširenja. Zamjenik predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS) Milan Radović nudi ozbiljan i sveobuhvatan program ekonomskog oporavaka, koji je zasnovan na poboljšanju životnog standarda građana, koji je uništen preskupim javnim investicijama u Republici Srpskoj. Programom je predviđena privredna rast od 7%, smanjenje, rasterećenje privrede uz smanjenje poreza i doprinosa sa 67% na 52%, povećanje potrošnje, kontinuirani rast penzija 10% godišnje, povećanje prosječne plate na nivo 900 EUR u naredne četiri godine, povećanje agrarnog fonda na 100 mio EUR, itd. Najnovija investicija u Republici Srpskoj gradnja autoputa Brčko – Vukosavlje. Za dionicu autoputa dužine od 41 kilometra uzet je kredit od 390 miliona EUR, što taj autoput po troškovima po kilometru uvrštava u sam svjetski vrh (11,8 miliona EUR po kilometru), a gradi se na ravničarskom terenu bez ijednog tunela.

Analitičari smatraju, da su Milorad Dodik i Bakir Izetbegović stvorili veliki animozitet prema sebi kod članova svoje stranke i među građanima, čak i onim svojim potezima, koji nisu bili štetni za društvenu zajednicu. Kandidat za predsjednicu Republike Srpske Jelena Trivić (PDP) nalazi se u uvjerljivom vodstvu u odnosu na Milorada Dodika, dok su poprilično izjednačeni Mirko Šarović (SDS) i Željka Cvijanović (SNSD) kao kandidati za funkciju srpskog člana Predsjedništva BiH. Dodik konstantno otvara kvazi patriotske teme, dok se njemu i njegovoj porodici pripisuje enormno bogaćenje kao i pripadnicima njegove oligarhije. U izbornoj kampanji važno je, da se u TV duelima suoče kandidati, koji kandidiraju za individualne funkcije i da se ne dešava, da SNSD „skriva“ Željku Cvijanović od izborne kampanje i suočavanja sa Mirkom Šarovićem. Ukoliko izbori budu slobodni, transparenti i pošteni u Republici Srpskoj naziru se političke promjene.

Rast podrške Socijalističkoj partiji Petra Đokića

Strateška greška koju je napravio Milorad Dodik je pokušaj da pored Demokratskog saveza (DNS) uništi i Socijalističku partiju Petra Đokića (SP) i njenu ulogu zamijeni minornim i sumnjivim novoosnovanim političkim partijama i okruži pojedincima upitnih namjera. Time se faktički raspala jedna od najdugovječnijih koalicija, koja je garantirala mir i stabilnost i u određenoj mjeri mir i prosperitet, a Dodiku sigurnu i stabilnu vlast. Socijalistička partija Petra Đokića je autohtona ljevičarska partija, čije je djelovanje usmjereno prema širokoj strukturi građana, kojima je važan ljudski odnos, socijalna pravda, socijalna osjetljivost i pošten društveni poredak.

Analitičari smatraju, da je brutalan odnos Milorada Dodika prema Socijalističkoj partiji Petra Đokića izazvao suprotan efekat odnosno trend rasta podrške toj partiji, koja će biti nezaobilazan partner za buduće koalicije.

Bećirović vs. Izetbegović – smjena generacija

Nacionalni i nacionalistički koncept u Bosni i Hercegovini u posljednjih više od 30 godina razorio je tu zemlju prvo sa ratom, a kasnije pogrešnim nacionalističko-kriminalnim politikama, koje su BiH kao zemlju sa ogromnim prirodnim i ljudskim potencijalom učinile najsiromašnijom zemljom u Evropi. Odluka je na građanima BiH, da li žele promjene ili će dati podršku razarajućim politikama i različitim klero-nacionalizmima sa kojima imaju decenijska negativna iskustva i koje u osnovi ništa dobro nisu donijele građanima BiH. Građani će imati priliku, da na predstojećim izborima sa olovkom u ruci daju svoj glas za političke promjene u BiH.

Kandidatura Denisa Bećirovića (SDP), za člana Predsjedništva BiH uz podršku 11 političkih partija može predstavljati znak najave smjene generacija na političkoj sceni BiH i uvođenje novog pristupa politici, kojem je u fokusu građanin i država Bosna i Hercegovina. Bakir Izetbegović (SDA) je već dva mandata bio član Predsjedništva BiH i trenutno kandidira sa statusom penzionera. U istom statusu umirovljenika nalazi se i predsjednik HDZBiH Dragan Čović.

Izborna kampanja će ponuditi određene odgovore u vezi sa budućnosti Bosne i Hercegovine, jer od rezultata izbora zavisit će, da li će doći do novog talasa masovnog iseljavanja iz BiH.

Istraživanja pokazuju, da Denis Bećirović personalno uživa veću podršku kod birača nego njegova stranka SDPBiH, dok u slučaju Bakira Izetbegovića veću podršku u biračkom tijelu uživa SDA od njega samoga. Agresija na Ukrajinu, djelovanje Putinovaca Dodika i Čovića u BiH, pojava velikodržavnih projekata, zveckanje oružja na Kosovu, ignorantska politika EU prema BiH i članstvu u EU i NATO, agresivno djelovanje Rusije preko svoje Ambasade u BiH, konačno opredjeljenje Turske u pogledu kandidata za izbore u BiH, najavljena teška svjetska ekonomska kriza, pokušaji predstavnika međunarodne zajednice, da Bošnjake dovede u neravnopravni položaj u odnosu na druga dva naroda u BiH, stalne najave jednog dijela članica EU o podjeli BiH, nejasan stav SAD o unutrašnjem uređenju BiH, će biti ključni razlozi ne samo u izboru bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, nego će ključno uticati i na konačne rezultate unutar i između probosanskih stranaka.

Najavljene odluke visokog predstavnika Schmidta potencijal za novi sukob

Visoki predstavnik Christian Schmidt namjerava nametnuti odluke o ustavnim promjenama i izbornom zakonu. Schmidt želi nametnuti diskriminatorni zakon, koji bi stvorio nova etnička geta (aparthejd). Republika Hrvatska je lobirala za ovaj zakon, da pomogne Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZBiH) i trajno zacementira budućnost BiH.

Christian Schmidt dolazi iz Njemačke i trebao bi ukoliko dolazi sa evropskim rješenjima, koja su dio pravnog poretka u Njemačkoj, da ista primjeni i u Bosni i Hercegovini. Pri tome Schmidt ima nekoliko ograničenja odnosno prepreka. Dobitnik je visokog priznanja/ordena Republike Hrvatske. Član je Kršćansko-socijalne unije (CSU), koja je sestrinska stranka HDZ-a, a svi zajedno su u Europskoj pučkoj stranci (EPP), tako da već postoji sukob interesa. Schmidt je partijski čovjek CSU/EPP. Prioritetno je, da se implementiraju presude međunarodnih sudova u slučajevima: „Sejdić-Finci[6]“, Ilijaz Pilav, Azra Zornić i Svetozar Pudarić.

U Briselu su sa predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom stranački čelnici iz BiH juna ove godine dogovorili, da će se u ustavne promjene i promjene izbornog zakona vršiti poslije Općih izbora u BiH, oktobra 2022. Nametanje odnosno promjene izbornog zakona dvadeset dana pred izbore je nepromišljeno i opasno i postalo je pitanje mira i rata u postojećoj konstelaciji odnosa u BiH i Evropi. Zamislite situaciju, da se održavaju izbori za Bundestag i da se mijenjaju pravila dvadeset dana prije izbora ili u bilo kojoj drugoj državi EU. To je apsolutno neprihvatljivo, anulira sve ono što je odlučeno za BiH kada su u pitanju Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, Evropski sud za ljudska prava… Sve što je pozitivno postignuto vraća se na startnu poziciju. Ovo je projekat disolucije BiH. Stavljanje u položaj etničkih rezervata. Sve to onemogućava da država profunkcionira, postane punopravna članica EU i NATO. Ovim se unazađuje sve što je pozitivno postignuto u proteklih 30 godina. Paradoksalno je, da se jednom narodu dodjeljuje, da ima veća odnosno manja prava na jednom dijelu teritorije BiH. Visoki predstavnik ne smije donositi diskriminatorna rješenja, niti parcijalna nego ona rješenja koja će se odnositi na jačanje demokratskog društva i države Bosne i Hercegovine, jer ukoliko bi došlo do ovakvih nametanja Izbornog zakona, došlo bi do povećanja prava jednom konstitutivnom narodu na jednom dijelu teritorije, a drugima bi ista prava bila umanjena. Postavlja se pitanje npr. ko će štititi prava Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj.

Postoji opasnost da će najavljene odluke visokog predstavnika odvratiti dio stanovništva BiH od Zapada i to će biti kraj ideje o proširenju EU na Zapadni Balkan i može dovesti novih geopolitičkih pomjeranja. Nešto slično EU je već uradila sa Srbima i Srbijom, koji više ne pokazuju neki poseban interes za članstvo u EU.

U vrijeme velikih geopolitičkih preslagivanja najbolje je, da Zapad odgovori u skladu sa zahtjevima vremena i približi Zapadni Balkan članstvu u EU i NATO, jer bi najavljeni nametnuti zakon mogao odvesti BiH u drugu sferu utjecaja.

Ključno je, da BiH što prije bude primljena u NATO, a da zemlje zapadnog Balkana dobiju članstvo u EU. Svako odlaganje članstva može te zemlje odvesti nekim drugim interesnim sferama i Zapadni Balkan može zauvijek biti izgubljen za EU.

EU već kasni kada je u pitanju Zapadni Balkan, jer postoje planovi, koji imaju potencijal da izazovu novi sukob u BiH.

Analitičari smatraju, da je Christian Schmidt napravio stratešku grešku što nije pokrenuo implementaciju izbornih rezultata Općih izbora iz 2018.godine, jer HDZBiH blokira formiranje Vlade Federacije BiH, izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH te posredno izbor sudija Ustavnog suda Federacije BiH. Da bi visoki predstavnik Schmidt pridobio simpatije građana Bosne i Hercegovine trebao je implementirati presudu Ustavnog suda Federacije BiH i ukinuti postojanje „dvije škole pod jednim krovom“ iza kojih ponovno stoji HDZBiH. Takvih je 56 škola u 28 mjesta u Federaciji BiH. Schmidt svojim potezima vjerovatno Njemačku uvodi u novi debakl na Balkanu, jer je jedan već doživjela u Bugarskoj pošto su fondacije oko CDU/CSU formirale političko-mafijašku stranku GERB Bojka Borisova, čiji je politički zaštitnik bila bivša njemačka kancelarka Angela Merkel (CDU). Na sličnim osnovama nastala je i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Građani BiH sve više koriste „aktivno državljanstvo“ i suprotstavljaju se nametanju odluka koje odudaraju od pravne legislative EU i ubijaju pomisao na bolju budućnost BiH.

Ugrožen integritet izbornog procesa?

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt u julu ove godine nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH, prema kojima je pooštrio pravila predizborne kampanje te dao mogućnost da Centralna izborna komisija s kandidatske liste izbriše stranku ili pojedinca, koji grubo prekrši zakon, a definiran je i zabranjen govor mržnje, te uređena upotreba elektroničkih, štampanih i internetskih medija i društvenih mreža u predizbornoj kampanji i zloupotreba javnih resursa prilikom odvijanja izborne kampanje. To samo prividno osigurava integritet izbornog procesa, a ugrožavaju ga enormne količine nezakonitog i sumnjivog novca, koje političke stranke imaju na raspolaganju za potrebe izborne kampanje.

Analitičari smatraju, da je integritet izbornog procesa ugrožen ne samo zbog korištenja javnih resursa za izbornu kampanju, nego i zbog ubacivanja enormne količine nezakonitog i sumnjivog novca za potrebe pojedinih političkih stranaka u izbornoj kampanji. Zbog toga je potrebno uključiti Tužilaštvo BiH, SIPA-u i druge nadležne agencije, jer će se desiti da se na takav način prekraja izborna volja građana. Ta pojava je posebno uočena u Republici Srpskoj i zbog toga je važan nadzor izborne kampanje i samog izbornog procesa, jer može se desiti da budu izabrani oni kandidati koji ne odražavaju stvarnu volju birača i time se obesmišljava cjelokupni izborni proces. Trenutno stanje u pravosuđu BiH ne može odgovoriti potrebama i izazovima pred kojima se ova zemlja nalazi.

Političke promjene potrebne, da li su moguće?

Potrebni su značajni napori, da se pokuša animirati oko 50% pasivnih građana BiH, koji ne izlaze na izbore. Zbog toga na rezultate izbora u BiH ključni utjecaj nemaju oni koji na njih izlaze nego oni koji na njih ne izlaze. Izlaznost može biti odlučujuća u pogledu rezultata izbora i mogućih političkih promjena. Tako bi se stvorila prilika, da „probuđeni“ birači, posebno mladi, daju svoj glas za ugledne, kompetentne i nekompromitirane kandidate. Bosni i Hercegovini su potrebne odgovorne politike i još odgovorniji političari. Možda će najvažniji uspjeh rezultata izbora biti zaustavljanje trenda masovnog iseljavanja iz BiH, jer se radi o najvitalnijem dijelu stanovništva. U BiH je učešće većeg broja omladine i žena u politici svedeno na minimum. Decenijske političke strukture postavljaju barijere za bavljenje politikom svima onima, koji nisu pod njihovom neposrednom ili posrednom kontrolom. Time je ograničeno regrutiranje novih političkih elita. Postoje razmišljanja o uvođenju obaveznog učešća na izborima za sve punoljetne građane i propisivanju kazni za sve one birače, koji ne sudjeluju na izborima kao što je to regulirano u nekim drugim demokratskim zemljama.

Analitičari smatraju, da se svijet nalazi u periodu za kojeg je karakteristična „doktrina šoka“, što znači da je moguće sprovoditi velike (političke) promjene. Ukrajinska kriza je šansa da EU pokrene ubrzane mehanizme za proširenje, a to zavisi od postojanja političke volje unutar EU, da države Zapadnog Balkana uključi u svoje članstvo, jer postoji realna opasnost, da se države Zapadnog Balkana priklone nekim drugim interesnim sferama i integracijama. Napredak u multietničkim društvima je nezamisliv sve dok je prisutna praksa, da se glasa za kandidata pripadnika „svoje“ etničke zajednice bez obzira kakav on bio, a ne da se glasa za ugledne, kompetentne i sposobne kandidate koji ulijevaju povjerenje i koji će raditi za dobrobit svih građana bez obzira iz koje etničke zajednice dolaze. S obzirom na prethodne kampanje, teško je očekivati da će ova kampanja temeljiti na realnim problemima i programima. Ipak, političke promjenu su moguće na civiliziran način sa olovkom u ruci, najbolji primjer je Sjeverna Makedonija i Zoran Zaev. Političke promjene su nužne za razvoj demokratije.

Ljubljana/Bruxelles/Washington, 13.septembar 2022

IFIMES

Juče smo živjeli zajedno,

danas smo pouka jedno drugom

- Mustafa Širbić