Izdvajamo

 

U subotu 4. juna na centralnom trgu „Helvetia platz“ u Cirihu ( Zürich) bilo je ponosno osjećati se bh građaninom ali istovremeno i građaninom svijeta. Svi su imali isti motiv dolaska, svima su podjeljene Bijele trake, svi su se solidarisali sa porukama organizatora i po dosta vrućem vremenu izdvojili svoje vrijeme i pokazali koje vrijednosti žive, poštuju i cijene.

Jedna dostojanstvena manifestacija sa univerzalnim porukama, veličanstvena pozornica ukrašena sva dva stećka, izložba sa plakatima „Kultura sjećanja i prirodno-historijsko bogatstvo BiH“ je prizor koji ostaje u trajnom pamćenju.

Prilično raznolik i sadržajan program uz učešće dosta mladih osoba, opravdao je svoju svrhu i dao odličnu podlogu da se nastavi sa ovakvim aktivnostima.

Program je počeo intoniranjem himni Švicarske i Bosne i Hercegovine.

Moderatori manifestacije Semir Omerčić i Meliha Alićušić su pozdravili učesnike programa , kao i sve prisutne te najavili Senada Ušanovića, vođu ovog projekta, koji se ispred organizatora NVO « Glas za Bosnu », obratio skupu .

Izrazivši zahvalu svima koji su se odazvali ovoj manifestaciji gospodin Ušanović je kroz svoj govor ukazao na jačanje etnonacionalizma, separatizma , kao i manjkavosti dejtonskog sporazuma u BiH.

Tragom toga, je naglasio da takve pojave izazivaju ratove i stradanja, , zato treba jasno ii glasno dići svoj glas , prije nego što bude kasno.

Sa velikim uvažavanjem najavljena je sljedeća gošća, zamjenica ambasadora BiH u Bernu gospođa Dženeta Halilović .

Veoma državnički, kako to često zna raditi na sličnim skupovima, g.Halilović je govorila o osobenostima naše zemlje, njenoj bližoj i daljoj prošlosti , jedinoj zemlji u oblika srca i pozvala da se svi uključimo u njen prosperitet i napredak, a prvi korak je registrovati se nadolazeće izbore.

Slijedio je dio programa , koji je bio povod samog mitinga , obilježavanje „Dana bijelih traka».

U uvodu je prikazan kratak video, koji nažalost zbog jakog sunca , nije dao željeni efekat,ali je slikovito pokazao, s kakvim se fašističkim metodama susreo narod Prijedora i okoline, tog kobnog 31.maja.

Upravo je to bio motiv mladom studentu ekonomije Ibrahimu Hrustiću rodom iz Kozarca, da svoj diplomski rad posveti ovoj tematici “ Bijele trake-Weisse Bänder”, koji je ocijenjen najvećom ocjenom.

Ibrahim je u svom obraćanju iznio motive za svoj rad a koje su porodične prirode, da bi se iz toga izrodio jedan naučni rad kroz kojeg je Ibrahim saznao svu brutalnost genocidnih postupaka u Prijedoru i okolici. Zato je njegova poruka glasila: Mi mladi se borimo za jedan otvoren i miroljubiv svijet u kome nema mjesta za rat i mržnju.

Slijedio je nastup prvog gosta iz Švicarske, gospođa Senije Ameti, mlade političarke članica rukovodstva zeleno-liberalne stranke ( GLP), vijećnice u opšinskom vijeću Ciriha i članice više organizacija. U svom obraćanju g. Ameti se dotakla agresije na Ukrajinu ,govorila sa političkog aspekta o podijeljenosti svijeta, kao i o uzrocima kao i posljedicama nedovoljnog angažmana međunarodne zajednice u kriznim područjima.

Uputila je kritike na račun desničarski stranki po Evropi , koje još uvijek imaju razumijevanje za Putinove nebulozne postupke. S obzirom da njeni roditelji vode porijeklo sa Balkana, ona je svoj

nastup završila citiranjem bosanske pjesme , a osjećaj pripadnosti I solidarnosti sa bosanskim narodom je bio veoma izražen.

Slijedio je drugi nastup naših studenata, a prije toga je prikazan kratak video zapis o stradanju glavnog grada države. Merisa Zahirović , studentica Facility Managmenta, svoj maturski rad upravo je posvetila Sarajevu i vrlo argumentovano govorila o razlozima i motivima za svoju odluku.

Ona je predstavila Sarajevo u pravom svijetlu, ali ukazala i zapitala se , kako je moguć i zašto toliki zločin prema nevinim ljudima , posebno djeci. Povezujući sudbinu bosanskog i ukrajinskog naroda, naglasila da je sudbina nije slučajnost nego da nas ipak može opet zadesiti . Mi mladi treba jasno da dignemo svoj glas protiv potencijalnih opasnosti , koje su se nadvile na našu zemlju i da aktivno utičemo na svoju budućnost.

Nakon prikazivanja video spota o rušenju Starog mosta ,uslijedio je treći studentski nastup , koji je bio posvećen Mostaru, a koga je prezentovala Meliha Alićušić. Studentica političkih nauka.

U svom obraćanju, pored kratkog osvrta na prijeratnu sliku Mostara, zatim hronologija ratnih dešavanja , o poseban osvrt je posvetila samom činu rušenja Starog mosta- simbola svjetske kulturne baštine. Bez imalo ustezanja govorila je činjenicama današnjeg Mostara, kakvog ga ona doživljava, dolazeći u njega svake godine. Mostar je danas jedan grad ali ipak ja osjetim razlike i to su za mene dva dijela u kojima se ja osjećam različito. To jeo jedno neodrživo stanje, budućnost ne može graditi na etničkim principim, jer trideset godina nema pomaka, nego treba svakoj individui dati jednaka prava i staviti građanina u fokus.

Sa izuzetnim poštovanjem najavljen je sljedeći gost, dobro poznato lice u Švicarskoj , gospodin Fabian Molina, državni parlamentarac član Socialdemokratske partija(SP) i član više nevladinih organizacija. U decembru 2021 godine je u Parlamentu Švicarske pokrenuo inicijativu ,vezanu za političku situaciju u BiH u kojoj poziva Švicarsku da se odmah i konkretno interveniše.

Mlad i elokventan , svoje obraćanje je počeo citiranjem stihova od Đorđa Balaševića „ Samo da rata ne bude“, čime je zadobio veliki aplauz. Njegova poruka je išla u pravcu da se treba vratit Berlinskom dogovoru i cijeli zapadni Balkan priključiti EU. Po njegovom argumentovanom govoru , vidjelo se da odlično poznaje političku situaciju u BiH, ekspicitno prozvajući Dodika i Čovića da rade na destabilizaciji države. Pozvao je na konkretne mjere, da se sankcionišu nacionalisti, prije nego što bude kasno, a da se Bosni i Hercegovini čim prije pomogne konkretnim mjerama.

Burnim aplauzom je nagrađen gospodina Molina , a slijedio je momenat na koga su Bosanci posebno osjetljivi.

Srebrenica, nikad zaliječena rana , nikad dovršena priča, vječna inspiracija za ljude sa istančanim osjećanjima. Jedna od takvih je i mlada Esma Mujala , buduća studentica biomedicine .

Ona je kroz poseban vid umjetnosti obradila temu Srebrenice. Njen rad predstavljen kroz nekoliko slika je ocjenjen najvećom ocjenom , a mjesec dana su njene slike su bile izložene u Gimnaziji , koju je Esma pohađala.

Esma je priču o Srebrenici donijela na sebi poseban način , smireno, skrušeno, ali sa dosta detalja o tome kako su nastajale te slike. U slikama su prikazane istinske-živuće sudbine majki koji traže i sanjaju svoju djecu. Oprostiti možemo ali zaboraviti ne smijemo, poruka je mlade Esme koja je na kraju citirala i Aliju Izetbegovića, s porukom da „Robovi biti nećemo“

Kao specijalni gost iz BiH, sa posebnim pijetetom je najavljen gospodin Amor Mašović. O njemu je sve ispričano , rijetka je osoba u našoj zemlji i dijaspori koja sa izuzetnim poštovanjem ne govori o ovoj ljudskoj gromadi. Kakvih sve sudbina i koliko ljudske patnje je doživjelo ovo ljudsko biće, u narodu bi se reklo „ Dobro je živ i dobro je u pameti“, ali Amor uvijek smireno , staloženo podnosi sav taj bol, patnju ,dijeli svoja iskustva sa narodom i prenosi istinu na nove generacije.

U svom govoru gospodin Mašović je prikazao genezu i razmjere zločina u Bosni i Hercegovini, iznoseći egzaktne podatke o broju masovnih grobnica, broju nestalih, kao i broju onih koji za kojima se još traga i za kojima će možda i generacija njegovih unuka tragati. Poslao je poruku bolje reći molbu švicarskom parlamentu, da 31.maj usvoje kao oficijelni datum „Dan bijelih traka“ kako bi na simboličan način poslali poruku da se nikome više ne dogode nikakve boje traka.

Koliko ovaj čovjek voli svoju zemlju pokazalo je njegovo (pre)emotivno obraćanje na kraju. Bosnu nije dovoljno nositi u srcu ,nije dovoljno je i voljeti, , nego je došao trenutak da se Bosna i Hercegovina mora opet braniti, a vi je možete braniti olovkom. Preklinjem vas, apeliram , molim vas u ime 150 hiljada mrtvih ,u ime ,32 hiljade nestalih, 7000 nestalih koji se nalaze po raznim bosanskim vrletima , rijekama i jezerima učinite taj čin i glasajte 2.oktobra bile su završne riječi gospodina Mašovića.

Na kraju programa, učenici Bosanskih dopunskih školaiz Ciriha, Obernfeldena i Lucerna su sa svojom učiteljicama su na najljepši mogući način završili program .

Uz nekoliko recitacija svojoj domovini Bosni i Hercegovini poslali su poruku da će uvijek biti onih koji brinu , brane , promiču i vole svoju zemlju Bosnu.

Na simboličan način, upravo kako je zamišljen ovaj miting, školarci su otpjevali pjesmu “Samo da rata ne bude“ , a tu ih je „pomogla“i publika, koja je horski otpjevala ovu legendarnu numeru.

Rezime, učinak i efekat današnjeg mitinga ovako su prokomentarisali projekt menadžer Senad Ušanović i predsjednik NVO „Glas za Bosnu“ Zeid Mešić.

Najveća korist od ovoga je što smo uspijeli omladinu involvirati u ovaj projekat i uvezati ih sa švicarskim političariama. Na zajedničkoj večeri već je dogovaran dolazak gospodina Moline u BiH, a kao naš dokazani prijatelj zalagat će u parlamentu za konkretnu pomoć nasoj zemlji .Iako smo očekivali veću posjetu, ovaj događaj je izazvao pažnju javnosti i mi smo u svijet odaslali tri ključne poruke:

« Stop etnonacionalizmu i separatizmu»;

«Za mir u Ukrajini» ;

« Za stabilnu i građansku Bosnu i Hercegovinu» -izjavio je gospodin Ušanović.

Ja bih prije svega izrazio izuzetnu zahvalnost svim učesnicima programa, prisutnima, a posebno nekolicini ljudi koji su logistički pomogli ovaj projekat ,a bez kojih se ovo zaista ne bi moglo realizirati.

To je ono što tjera, daje snagu , motivaciju i satisfakciju da idemo dalje.

Hvala BKC “Kula” Küsnacht koja nam uvijek sve svoje resursa da na raspolaganje,“ Prosperitet Fond CH“, zatim firmi “ Euromodul” i njenom vlasniku Teufiku Deliću , hvala firmi EMD Vision i Risico CH na video snimanju, Jasmiru Osmanoviću na izradi stećaka, Sanelu Kekiću na izradi flyera , Edinu Hodžiću da je ovo ovjekovječio divnim slikama,

Najveća hvala i pohvala idu za vrijedni tim “Glas za Bosnu” izjavio je na kraju gospodin Zeid Mešić, koji je Amoru Mašoviću njegovoj supruzi Aidi uručio simbolične poklone , kao i moderatoru Semiru ef. Omerčiću.

Mensud Alićušić

- U temeljima RS-a nisu, kako to patrijarh srpski kaže, ali i skoro svi političari iz RS-a, kosti najboljih srpskih sinova. U temeljima RS-a su kosti moga petnaestogodišnjeg brata, moga oca, dida, nane, kosti još 102 djece, a u tim temeljima sam mogao biti i ja koji sam, eto, uspio preživjeti i tri prijedorska logora i živi štiti i još mnogo toga - ističe Duratović.