Izdvajamo

Autor : Samir Sam Hadzalić

Kako to izgleda kada Sana izadje iz svog korita.?Na fotografiji vidimo zracni snimak iz 2018 godine. Za one koji to mozda ne znaju, na snimku se vide gradska naselja Stari grad,Zagrad,i dio naselja Skela,kao i dio prijedorskih polja. I dalje je najugrozeniji dio Stari grad obzirom da je ostrvo izmedju Sane i njenog rukavca Bereka. U poslijeratnom periodu zanemarena je odbrana od poplava I nije izgradjena odgovarajuca zastita. S toga smo kao Asocijacija Prijedorcana i pokrenuli inicijativu za podizanje zastitnog nasipa uz rijeku Sanu, koji je za nas od krucijalne vaznosti.


Zasto zastitni zid?

Izgradnja zastitnog zida uz rijeku Sanu u starom dijelu Prijedora je projekat generacije i zasigurno ce imati visenamjensku svrhu. Osim sto ce pruzati fizcku zastitu od rijeke Sane,potrebno je istaci i onaj nista manje vrijedan psihicki momenat,kada ce nasi sugradjani imati svaku mirnu provedenu noc bez bojazni da ce im voda uci u kuce.Uz novosagradjeni zastitni zid ,prosirila bi se i uredila cesta odnosno setaliste uz zid i obnovio bi se populrani starogradski kej.A moguca je i izrada umanjene replike takozvane “Suplje kule” koja se nalazila na juznom dijelu Starog grada ,na mjestu gdje Berek jednim dijelom ponovo ulazi u Sanu. Dakle ,otvara se mogucnost potpune obnove obale Sane sa zastitnim zidom i pratecim sadrzajima ,koji bi bili ujedno i svojevrsna atrakcija posjetiteljima .
Onakva Sana kakvu je poznajemo mirnu ,lijepu i zelenu,za neupucene moze postati prava nocna mora ,sto smo u proslosti dozivljavali svi mi koji smo rodjeni i odrasli uz nju.Sana zna biti “majka i maceha”,ali se moze umiriti.Nasi preci su to rjesavali na razne nacine.Rastrecenjem “vodene mase” prokopavanjem Bereka i izradom specijalnih hendeka,odnosno nasipa. Austougari su izgradjivali lijepo uredjene nasipe od klesanog kamena uz kojih su nastajala setalista ili populrani kejovi.

Prijedor je u proslosti slijedio takav mentalitet gradnje ,no na zalost nemarom i nebrigom gradskih vlasti nestao je jedan takav pristup rjesavanju uredjena obale Sane. Posljednja ratna zbivanja su mozda bila kulminacija davno zamisljenog “urbanistickog plana” da se Stari dio grada Prijedora naseljen iskljucivo Bosnjacima,bukvalno zbrise sa lice zemlje ,napravi jedan park ,eventualno setaliste i tu bi bio kraj mukama gradskih vlasti.Ne ulazeci u siru raspravu,dovoljno je reci da plan nije uspio.Naprotiv desilo se ono cemu se vlasti Prijedora nisu ni nadale.

U poslijeratnom periodu ne samo da su izgradjene nove kuce,nego je i obnovljena jedna od najstarijih dzamija u Bosanskoj krajini Gradska dzamija u Starom gradu,i to iskljucivo donatorskim sredstvima gradjana iz iseljenistva. No,process obnove stare jezgre grada Prijedora nije zavrsen.Pred nama su jos mnogi izazovi da se nasim sugradjinima koji zive u tom dijelu grada obezbjede sto bolji uvjeti za zivot.Jedan od veoma bitnih zadataka je pred nama.Izgradnja zastitnog zida uz obalu rijeke Sane u Starom gradu.


Izgradnja zastitnog zida ,kao i rjesavanje podzemnih voda Starog grada je nasa obaveza i zato smo krenuli sa ovim projektom.Asocijacija Prijedorcana sa sjedistem u Chicagu i nasi sugradjani u Prijedoru ,su i ovog puta slozni i imamo veliku podrsku u iseljenistvu.
Nema sumnje da cemo i ovaj projekat,kao i predhodne realizirati zajedno na obostrano zadovoljstvo. Volja i zelja nisu upitne. Ali ,prvo trebamo ispostovati administrativni dio priprema koje su upravo u toku.

 U nasim narednim javljanjima obavjestavati cemo vas o toku i nacinu pomoci ove znacajne humanitarne akcije .


mojprijedor.com

 

Hoce li ikad oprostiti,

Beco i Sadeta Medunjanin, ko smije oprostiti u ime njihovog Harisa, Ko ce oprostiti umjesto nastavnica: Velide i Asime Mahmuljin, hoce li im ikad oprostiti moj jaran Kockar ili moj Braco, ko ce im oprostiti u ime Damira Blaževica -Kroke, Hasana Mujicica Didinog, Brace i Mirse Bejdinih sinova, Zile i Ilkana iz Kozaruše, Muamera Kulenovica, Zoke i Ante Murgica, Mensurke Poljak i Majde Zulic, Ko ce oprostiti u ime Salke Sinanagica-Žutog ili u ime Ermina i Hirzada Bešica il’ Ademovic Emira, Hoce li iko smjeti oprostiti u ime Ekrema, Nedada i Velida, sinova Muhameda ef. Bešica, ili u ime trojice sinova majke Mejre ili trojice sinova majke Redžepe Oruc, ili trojice sinova Subhe Alic, njenog Zice, Zilhe i Bahrije ili Mehinih Ene i Ekrema, ko može oprostiti u ime šestorice Forica ili kompletne porodice Taiba Forica, ko u ime Eniza Blaževica koji je živ zapaljen u Kozarcu. Ko ce oprostiti u ime svih onih nevino pobijenih cijih se imena ne mogu sjetiti u ovom trenu?