Izdvajamo

 

Poštovani medijíi i ostali,
clanica Saveza logoraša u Bosni i Hercegovini, Udruženje logoraša Bijeljina-Janja, zajedno sa Medžlisom IZ ļanja, te Udruženjem demobilisanih boraca Armije RBiH Bijeljina-Janja, će u nedjelju, 12.04.2026. godine oc 09.30 do 15.00 sati kompleksnom manifestacijom obilježiti 34. godišnjicu nastanka logora Batković, 33. godišnjicu rušenja džamija u Janji i 13. godišnjicu spomen-obilježja šehidima i civilnim žrtavama agresije na našu državu, Bosnu i Hercegovinu.
J jednim od najpoznatijih snimaka sa početaka agresije na tada već nezavisnu državu, širom svijeta su videne torture kojima su bili izloženi stanovnici bijeljinskih područja od strane paravojnih jedinica iz susjedne države Srbije. Civilno stanovništvo, apsolutno neočekujući ovakav teror iz susiedne države i od svojih dojučerašnjih komšija je životima platilo vrlo visoku cijenu u počecima agresije. U tim dešavanjima sa takvim namjerama, 01. aprila 1992. od strane tadašnjih jedinica JNA, kreiran je i koncentracioni logor Batković na dotadašnjem poljoprivrednom dobru, sa zadatkom da iskorištava, teroriše i ubija preko 4.000 logoraša sa područja Bijeljine, Sanskog Mosta, Prijedora, Ključa, Brčkog i Istočne Bosne koji su prošl torture ovog logora. Logoraši Batkovića su vodeni na prinudni rad, na prve linije fronta i često korišteni kac živi Štit" u agresorskim akcijama. Tokom jula 1992. godine logor je posjetio američki senator Wolf međunarodna komisija MKCK, ali su komanda i čuvari logora prethodno sakrili sve mlade i stare logoraše, a komisiji MKCK nisu dozvolili da izvrši popis logoraša. Osim toga, u novembru 1992.g. veća grupa logoraša, bošnjačke i hrvatske nacionalnosti je prebačena sa logora Manjača kod Banja Luke u ovaj logor (od kojih neki i iz Stare Gradiške), a logor Batković će kasnije biti zatvoren, tek krajem januara 1996godine Șavez logoraša u Bosni i Hercegovini zbog ovih, ali i svih drugih tortura u preko 657 logora širom Bosne Hercegovine, nastoji institucionalizirati zaštitu, prava i status logoraša na području naše države borbom ze adekvatan Zakon o logorašima/žrtvama ratne torture. Postojeća rješenja, pogotovo u RS-u, danas tretiraju logoraše na način da im za teško preživljena mučenja, ispostavljaju kazne u vidu ,,troškova prvobranilaštva RS-a" od po nekoliko hiljada KM, a to nije ništa drugo do nastavak torture, sada finansijskim sredstvima, Takođe, položaj i pozicija logoraša niti u ostalim dijelovima BiH, nijsu ništa bolji i dalja borba je apsolutno nužna. Na žalost, logoraši su političkim predstavnicima bitni samo kad se mogu korisno pomenuti u kontekstu nekih obraćanja, ali suštinski nisu, jer da nije tako 3 decenije poslije bi smo imali barem minimum prava, status i zakon koji kaže kako je stvarno bilo...
Savez logoraša u BiH je u toj borbi lider, i ako ne podržimo borbu Saveza za regionalnu istinu i pravdu, onda utanjem doprinosimo Širenju laži i zla. Nekad je zaista za trijumf zla u svijetu, samo dovoljno da dobri ljudi ništa ne učine, da barem ne dignu svoj glas! Ne budimo ti i takvi dobri ljudi, dajmo lični doprinos za državu poštenih ljudi, a ne za državu za zločince, lažljivce i ubice, pa ko god i gdje god oni bili!
DA SE NE ZABORAVI - DA SE NE PONOVI !

 

Kakav sram? Dok danas polugetoizirani Bošnjaci u mimohodu hodaju Prijedorom, iz bašta kafića, smijulje im se saučesnici asasina. Dok LJUDI, jedni uz druge, sa bijelim trakama obilježavaju četvrt vijeka od početka masakra neviđenih razmjera, u Prijedoru se juče slavilo.

Šta se slavilo, zaurlikaće zdrav razum?

Slavila se godišnjica "oslobođenja grada". Dan grada, rekoše.

Zapitajmo gospodu iz Grada Prijedora:

Jel' to dan kada ste ozvaničili ubijanje hiljada svojih sugrađana, među kojima 102 djece, kada ste protjerali i u logore strpali desetine hiljada ljudi?

Jel' to dan kada ste ozvaničili pljačku, paljevinu i nezakonito useljavanje u nesrpske kuće i stanove?

Jel' to dan kada su vam monstrumi postali heroji i "branioci"?

Jel' to dan kada ste obrukali sebe sve do svog šestog koljena i kada ste unizili svoj narod u ime nekakve bolesne ideje?

Jel to dan kad vam je na um pala nacistička ideja da ljudima na kuće stavljate bijele čaršafe, a oko ruku bijele trake, kako bi krvnicima omogućili i olakšali ubijanje?

Jel' to dan kada ste stvorili spiralu zla i mržnje, koja do dan danas usisava u sebe sve što se kreće Potkozarjem?

Jel' to dan kada ste iskopali prvi busen u Tomašici, najvećoj masovnoj grobnici nakon Drugog svjetskog rata?

Jel' to dan od koga vam djeca po svijetu spuštaju pogled i od sramote lažu odakle su?

Jel' to dan kad ste pljunuli po Mladenu Stojanoviću, po partizanskim tekovinama i onako đuture se upisali u četnike krvoloke?

Šta li slavite i obilježavate, doli svoje nemoći, bruke, jada i sramote!?

Dragan Bursać
31.05.2017.